Njemačku u narednih pet decenija očekuje pad stanovništva od gotovo pet posto, što je znatno drastičnije smanjenje nego što se do sada predviđalo, pokazala je studija ekonomskog instituta Ifo, prenosi Index.

Analitičari su svoju raniju prognozu o padu od jedan posto do 2050. godine sada revidirali na gotovo pet posto, a nova procjena se temelji na ažuriranim podacima državnog zavoda za statistiku.

Prema koordiniranim projekcijama njemačkog statističkog zavoda, i drugi scenariji dugoročnog kretanja stanovništva konvergiraju prema brojci od oko 79 miliona stanovnika sredinom stoljeća, uz izraženo starenje društva i trajni prirodni pad – više umrlih nego rođenih – koji useljavanje samo djelomično ublažava.

U pojedinim modelima za period 2020.–2050. računa se s ukupnim negativnim prirodnim saldom od gotovo 20 miliona ljudi, što demografski deficit čini strukturnim problemom, a ne kratkotrajnim valom.

"Posljedice će biti značajne"

Ekonomista Ifoa, Joachim Ragnitz, u studiji je upozorio: "Demografske promjene imat će značajne posljedice na sve oblasti privrede i društva". Predviđa se da će se broj radno sposobnih osoba (od 20 do 66 godina) smanjiti za oko 12 posto, dok će se broj penzionera povećati za više od 20 posto.

Zbog toga će se tržište rada naći pod pritiskom, što će dodatno opteretiti i stopu rasta njemačke ekonomije, za koju se dugoročno predviđa da će iznositi tek oko 0,4 posto.

Njemački ekonomski institut (IW) u modelima ponude kvalifikovane radne snage do 2040. upozorava da bi se, čak i u srednjem scenariju, broj osoba na tržištu rada mogao smanjiti za gotovo devet posto, a u nepovoljnijim varijantama pad ide do 12 posto, prvenstveno zbog odlaska "baby boom" generacije u penziju.

Stručno tijelo IFA pri njemačkom DGUV-u procjenjuje da bi do 2030. broj zaposlenih mogao biti niži za do četiri miliona u odnosu na 2020. godinu, ukoliko se ne uspije trajno povećati stopa participacije starijih radnika i žena, te uvesti veći broj kvalifikovanih migranata.

Ifo u svojim novijim ekonomskim prognozama ističe da demografija, uz dekarbonizaciju i digitalizaciju, djeluje kao trajna kočnica potencijalnog rasta, jer hronični manjak radne snage smanjuje kapacitet privrede da raste brže od oko pola procenta godišnje.

Penzioni sistem pod sve većim opterećenjem

Njemački penzioni sistem, zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti, vjerovatno će se naći pod sve većim pritiskom.

Vlada već sada izdvaja otprilike četvrtinu budžeta za njegovu podršku, a Savezni ured za reviziju upozorio je još 2024. godine da će se taj udio u budućnosti dodatno povećati. Bundesrechnungshof je u svojim najnovijim analizama posebno kritičan prema tzv. Rentenpaket II, kojim se želi dugoročno zadržati nivo penzija na 48 posto prosječne plate. Procjenjuje se da bi takva politika do sredine 2040-ih mogla povećati godišnje izdatke za penzije za oko 25 milijardi eura i podići stopu doprinosa za više od četiri procentna boda do 2045. godine.

U izvještajima za Bundestag, revizorski sud upozorava da kombinacija demografskog starenja, sve većih transfera u penzioni sistem i drugih socijalnih izdataka vezanih za starosnu dob, prijeti "finansijskim preopterećenjem" saveznog budžeta, čime se smanjuje fiskalna sposobnost države da reaguje na krize.

Kritičari istovremeno upozoravaju da sadašnji paket mjera nesrazmjerno štiti interese sadašnjih i budućih penzionera, dok se teret u vidu viših doprinosa prebacuje na mlađe generacije, što otvara pitanje pravednosti međugeneracijske solidarnosti. U javnim raspravama sve se češće pominje "penzioni šok 2025." i rizik od svojevrsne gerontokratije, jer rastući udio starijih birača otežava postizanje političkog konsenzusa oko nepopularnih reformi.

Razlozi za mračniju prognozu

Do 2050. godine broj stanovnika Njemačke smanjit će se za više od 4 miliona i past će na oko 79 miliona, što je najniži nivo od ranih 1990-ih. Očekivani pad je izraženiji nego u ranijim procjenama jer su se one temeljile na preoptimističnim podacima o trenutnom broju stanovnika. Naime, statistički zavod sada procjenjuje da će Njemačka 2025. imati 83 miliona stanovnika, za razliku od prijašnjih procjena koje su govorile o 85 miliona.

Osim toga, očekuje se da će priliv migranata do 2030. godine biti znatno manji nego što se ranije predviđalo, i to nakon što je vlada pooštrila migracionu politiku. Prema Ifou, Njemačka je 2025. privukla samo 225.000 neto migranata, u poređenju sa 454.000 iz prethodne procjene.

Dugoročno se, tokom narednih pet decenija, očekuje godišnji priliv od 250.000 ljudi. Stručne studije o budućnosti migracija u Njemačku naglašavaju veliku neizvjesnost – od globalnih ekonomskih ciklusa i ratova do politika EU – zbog čega je političko planiranje penzionog i zdravstvenog sistema opterećeno visokim rizikom od pogrešne procjene.

Također, stope nataliteta bile su precijenjene. Novi podaci ukazuju na to da će do 2030. godine biti rođeno 150.000 djece manje nego što se očekivalo. Njemačke demografske analize ukazuju da se ukupna stopa fertiliteta već godinama kreće ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva.

Istočna Njemačka će proći najgore

Pad broja stanovnika neće podjednako pogoditi sve dijelove zemlje. Najveći teret demografskih promjena podnijet će istočna Njemačka, dok će posljedice biti manje izražene u velikim urbanim centrima na zapadu. Već sada se u analizama instituta poput DIW-a i IWH-a upozorava da istočne savezne pokrajine ubrzano gube stanovništvo i radnu snagu, što produbljuje jaz u odnosu na zapad.

Leibniz-institut za ekonomska istraživanja iz Hallea (IWH) istakao je da se demografski pad na istoku već manifestuje slabijim privrednim rastom te da se očekuje dodatno ubrzanje negativnog trenda kako se pojačava odlazak mlađih osoba.

"Hitno se pozabavite ovim problemom"

Projekcije pokazuju da urbani centri poput Berlina, Hamburga ili Münchena mogu očekivati stabilniji broj stanovnika zahvaljujući migracijama, dok bi mnoge istočne i ruralne regije mogle izgubiti dvoznamenkasti postotak populacije, uz zatvaranje škola i rast pritiska na lokalne zdravstvene službe.

Ragnitz je stoga pozvao političare da se hitno pozabave ovim problemom, s posebnim naglaskom na sisteme zdravstva i dugotrajne njege. Stručnjaci traže sveobuhvatnu strategiju koja bi spojila podizanje stope zaposlenosti starijih radnika, ciljanu migraciju kvalifikovanih lica, te jačanje penzionih stubova zasnovanih na kapitalu, jer smatraju da puko prilagođavanje postojećeg sistema više nije dovoljno.