U izjavi novinarima, Mulagić je naglasio da se ova višegodišnja studija, specifična u više aspekata, odnosi na velike zločine počinjene na zvorničkom području tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini.

Po Mulagićevim riječima, studija ima dva segmenta - dokumentovanje počinjenih zločina i utvrđivanje ko su sve ubijene i nestale žrtve.

Osim što je doprinos kulturi pamćenja o događajima iz perioda 1992-1995. godina, studija izuzetno temeljito dokumentuje i najmasovniji zločin počinjen do početka genocida u Srebrenici na lokalitetu Bijeli potok kod Zvornika juna 1992. kada su ubijena 636 civila.

- Karakteristika ove studije je njeno zasnivanje na svim mogućim dostupnim izvorima tako da smo tokom istraživanja konsultovali sve ključne postupke pred Haškim tribunalom koji su u tačkama optužnica imali i zločine počinjene u Zvorniku te na taj način došli do jako važnih, krucijalnih dokaza, kao i sve dostupne arhive do kojih smo mogli dosegnuti. Dodatni i veoma važan aspekt je što smo višegodišnjim istraživanjem uspjeli otrgnuti od zaborava pojedine masovne zločine jer smo obavili intervjue s više krucijalnih svjedoka koji su u međuvremenu preminuli – rekao je autor Mulagić.

Džananović je izjavio da je riječ o desetogodišnjem istraživanju, dominantno empirijskom, realizovanom prikupljanjem brojne historijske građe i dopunjenom video intervjuima preživjelih žrtava i svjedoka, kao i podacima o ubijenim i nestalim osobama na prostoru Zvornika, detaljima o svim masovnim gubilištima i okolnostima zločina počinjenih nad 2.482 ubijene žrtve.

Među njima su i 392 Zvorničanina koji su prvo protjerani iz svojih domova, preživjeli pad enklava Kamenica, Cerska, Konjević polje, a zatim ubijeni u genocidu jula 1995. godine. Među tim žrtvama je i 151 dijete, kazao je Džananović.

Hariz Halilović, profesor na RMIT Univerzitetu u Melburnu, smatra da su Džananović i Mulagić objavili dosad najsveobuhvatniju studiju o genocidu u Podrinju, koji je po njegovim riječima započeo 1992. godine diljem Bosne i Hercegovine a kulminirao 1995. stradanjem Srebreničana odnosno Podrinjaca, s padom zaštićene zone UN-a.

Najviše stratišta i masovnih grobnica je u općini Zvornik, a što se tiče počinilaca, zloglasna "zvornička brigada Vojske RS" je učestvovala u svim genocidnim radnjama tokom cijelog rata 1992-1995., rekao je Halilović.

Knjiga je svakako važan doprinos izučavanju o genocidu u Bosni i Hercegovini te se, po Halilovićevom mišljenju, po mnogo čemu može uporediti s prvom knjigom iz ove oblasti Vladimira Dedijera i Antuna Miletića „Genocid nad muslimanima, 1941-1945: zbornik dokumenata i svjedočenja“, naročito u smislu dokumentarnosti odnosno originalnosti dokumenata, popisa imena žrtava i egzekutora.