Agencija za poljoprivredne tržišta i ruralni razvoj Republike Slovenije prošle je godine isplatila 431 milion eura za mjere u području poljoprivrede. U sklopu provedbe Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2022. isplaćeno je 1,5 milijardi eura.

Kao provedbeno tijelo, Agencija provodi mjere Zajedničke poljoprivredne politike i nacionalne poljoprivredne mjere, a najpoznatije su mjere u području izravnih plaćanja, odnosno pojedinačnih zahtjeva, mjere temeljene na Programu ruralnog razvoja, mjere zajedničkih poljoprivrednih tržišta i Zajedničke ribarske politike, rekao je direktor Miran Mihelič.

Ukupno je Agencija prošle godine isplatila nešto više od 431 milion eura iz budžetskih sredstava EU i nacionalnih budžeta. Najveći iznos sredstava otišao je na izravna plaćanja, odnosno mjere na površinama i životinjama, ukupno gotovo 130 miliona eura. Slijede plaćanja za područja s ograničenim prirodnim uslovima i drugim posebnim ograničenjima. Za njih je isplaćeno gotovo 59 miliona eura.

Na agroekološko-klimatska plaćanja (KOPOP), mjere za dobrobit životinja i organsku poljoprivredu potrošeno je gotovo 79 miliona eura, na investicijske mjere nešto više od 122 miliona eura, a na intervencijske mjere gotovo 14 miliona eura, naveo je Mihelič.

Kampanja za popunjavanje i podnošenje kolektivnih zahtjeva prošle je godine trajala između 19. marta i 6. juna, a prema Miheličevim riječima, podneseno je nešto više od 53.000 zahtjeva. To je 700 manje nego godinu prije, ali Mihelič napominje da je struktura korisnika stabilna, posebno s obzirom na činjenicu da je broj prihvatljivih hektara koje poljoprivrednici prijavljuju u kolektivnim zahtjevima isti ili čak nešto veći.

Ovogodišnja kampanja za popunjavanje i podnošenje kolektivnih zahtjeva započet će 20. februara, a završit će 15. maja. Za kolektivne zahtjeve ove je godine namijenjeno više od 260 miliona eura.

Mihelič je naveo neke od ovogodišnjih inovacija u provedbi kampanje, u kojoj je, kao i prethodnih godina, obvezan elektronički unos putem portala eKmetijstvo. Važeći digitalni certifikat i ažurni podaci u registru poljoprivrednih gospodarstava i registru životinja su bitni.

Prema Miheličevim riječima, prilikom unosa zbirne prijave za 2026. godinu ključno je da se poljoprivrednici dobro pripreme prije početka unosa, jer većina problema nastaje zbog neusklađenih podataka i propuštenih rokova. Neusklađenosti se moraju pravovremeno otkloniti, inače unos neće biti moguć.

Podnošenje zbirne prijave nije samo jednokratni događaj, već proces koji zahtijeva dosljedno praćenje stanja, vođenje evidencije, poštivanje rokova i, u konačnici, ispunjavanje uvjeta za pojedinačne intervencije, rekao je direktor.

Agencija pruža podršku svim podnositeljima zahtjeva, uključujući i poljoprivrednu savjetodavnu službu.