Rusija iza zatvorenih vrata zahtijeva od Sjevernoatlantskog saveza (NATO) da se obaveže da se neće širiti na istok te da preispita odluke samita u Bukureštu iz 2008. godine, na kojem je obećano članstvo Ukrajini i Gruziji. 

O ovim zahtjevima prvi je izvijestio ruski državni list Izvestija, pozivajući se na izvore iz ruske ambasade u Belgiji. Prema njihovim tvrdnjama, predstavnici NATO-a su u prošlosti nekoliko puta usmeno obećali da se Alijansa neće širiti.

"Ruska Federacija će insistirati na tome da se odgovarajući sporazumi stave 'na papir', uključujući i poništavanje odluka bukureštanskog samita. Sva usmena uvjeravanja o neširenju bloka, koja su sami predstavnici NATO-a davali u prošlosti, zaboravljena su i ignorisana u trenutku kada im je to odgovaralo," citira Izvestija svoj izvor.

Pored toga, Moskva zahtijeva reviziju obećanja iz 2008. godine, kada je NATO otvorio vrata budućem članstvu Ukrajine i Gruzije. Iako je šef NATO-a Mark Rutte ranije tvrdio da će Ukrajina jednog dana postati članica, ruski pritisak u Ženevi ima za cilj da to trajno spriječi.

Nije riječ samo o Ukrajini

Osim Ukrajine i Gruzije, ruski mediji spominju i Azerbejdžan, Armeniju i Moldaviju kao "najbliže susjede Rusije" s kojima NATO sarađuje, a čiju budućnost Moskva želi kontrolisati. Rusija već okupira gruzijske regije Južnu Osetiju i Abhaziju, kao i moldavsko Pridnjestrovlje, što ovim zemljama ionako značajno otežava put ka članstvu u NATO-u.

Ruski list u egzilu, The Moscow Times, navodi da su Rusi ovaj zahtjev iznijeli na pregovorima u Ženevi, gdje se ovih dana sastaju ukrajinska, ruska i američka delegacija u pokušaju postizanja mirovnog dogovora. Slične informacije prenosi i poljski portal Onet.

Podsjeća se i da je Vladimir Putin, prema navodima Reutersa, još prošle godine u okviru mogućeg mirovnog sporazuma zahtijevao pravnu obavezu NATO-a o neširenju, kao i pravno zakovanu neutralnost Ukrajine. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump ranije je odbacio ideju o skorom članstvu Ukrajine.

Mit o "prekršenim obećanjima"

Ruski narativ o "izdaji Zapada" temelji se na tvrdnjama da je tokom pregovora o ujedinjenju Njemačke 90-ih godina dato obećanje da se NATO neće širiti na istok. Međutim, bivši lider SSSR-a Mihail Gorbačov potvrdio je da takva obaveza nikada nije data u pravno obavezujućoj formi.

"Tema širenja NATO-a uopće nije bila diskutovana niti pokrenuta tih godina," izjavio je Gorbačov 2014. godine.

Iako postoje zapisi da su diplomate SAD-a i Njemačke razgovarale o tome da se vojna infrastruktura ne bi trebala širiti na istok, to nikada nije formalizirano kao obećanje Rusiji koje bi zabranilo postsovjetskim zemljama da biraju svoj put.

Ironično, dok Kremlj širenje NATO-a navodi kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu, upravo je ta agresija dovela do toga da su Švedska i Finska – zemlja s kojom Rusija dijeli dugu granicu – postale nove članice Alijanse.