Najnovija runda mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, održana u Ženevi uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, završena je bez značajnog pomaka, dok se rat koji će naredne sedmice ući u petu godinu i dalje nastavlja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da najsloženija pitanja nisu riješena, optuživši Moskvu da "pokušava odugovlačiti" proces.

"Vidimo da je urađen određeni temelj, ali za sada se stavovi razlikuju jer pregovori nisu bili laki", rekao je Zelenski novinarima nakon razgovora u Švicarskoj.

Prema njegovim riječima, među najspornijim temama ostaju status teritorija u istočnoj Ukrajini koje kontrolira Rusija te budućnost nuklearne elektrane Zaporižja, koja je i dalje pod ruskom kontrolom.

Zelenski je naveo da su razgovori vođeni na vojnom i političkom nivou, uključujući način provedbe eventualnog prekida vatre. Vojni kanal opisao je kao "konstruktivan", dodajući da "vojska razumije kako nadzirati prekid vatre i kraj rata, ako postoji politička volja".

Drugi dan pregovora trajao je svega dva sata, što ukazuje na ograničen napredak i potvrđuje koliko je dogovor još daleko, uprkos ranijim obećanjima američkog predsjednika Donalda Trumpa da će okončati rat prvog dana svog mandata.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski opisao je razgovore kao "teške, ali poslovne", najavivši nove runde pregovora.

Jedno od ključnih spornih pitanja ostaje sudbina teritorija u Donbasu. Moskva zahtijeva da Ukrajina u potpunosti ustupi te oblasti kao preduvjet za prekid borbi, dok je Kijev to odbacio. Zelenski je, međutim, naznačio spremnost da razmotri alternativna rješenja, uključujući povlačenje ukrajinskih snaga iz pojedinih dijelova istoka i uspostavu demilitarizirane zone.

U razgovoru za Axios, Zelenski je poručio da ukrajinska javnost ne bi prihvatila jednostrano povlačenje iz Donbasa. "Emotivno, ljudi to nikada ne bi oprostili. Nikada. Ne bi oprostili meni, ne bi oprostili ni Sjedinjenim Državama", rekao je.

Drugo otvoreno pitanje su sigurnosne garancije. Zelenski insistira da bi eventualni teritorijalni kompromis bio moguć tek nakon čvrstih sigurnosnih obaveza zapadnih saveznika, uključujući Washington. No, administracija Donalda Trumpa, prema navodima, prvo traži teritorijalne ustupke, a sigurnosne garancije tek nakon toga.

Evropski lideri smatraju da predsjednik Rusije Vladimir Putin vjerovatno neće pristati na značajne ustupke dok se situacija na ratištu ili unutar Rusije značajno ne pogorša.

Zapadne obavještajne procjene sugeriraju da se Rusija suočava s rastućim poteškoćama u regrutiranju vojnika, dok je ekonomski rast gotovo zaustavljen. Ipak, analitičari ocjenjuju da pritisak zasad nije dovoljan da promijeni kurs Kremlja, prenosi N1.

"Dok god je Putin na vlasti i postoji novac za oružje, rat će se nastaviti", ocijenila je ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja.