Primjena Zakona o strancima u Prištini, najavljena za 15. mart, mogla bi izazvati egzodus srpskog stanovništva i paralizu srpskih institucija na Kosovu i Metohiji, upozoravaju stručnjaci. Ovaj datum Srbi u pokrajini već nazivaju "danom D", jer bi hiljade ljudi koji funkcionišu u sistemu Republike Srbije mogli izgubiti pravo na boravak i rad.

Docent Duško Čelić s Pravnog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici ističe da je univerzitet najugroženija tačka. Više od trećine studenata i skoro polovina nastavnog osoblja nemaju dokumente Republike Kosovo, zbog čega će, prema novim pravilima, biti tretirani isključivo kao stranci.

Administrativni mehanizam za etničko čišćenje

Šef poslaničke grupe Srpske liste, Igor Simić, iznio je podatak da blizu 7.000 ljudi koji žive na Kosovu neće moći nastaviti život u svojim domovima. Iako su mnogi od njih tamo rođeni, nedostatak kosovskih dokumenata pretvara ih u osobe bez prava na boravak.

Problem je posebno izražen kod porodica povratnika. Profesor Bojan Bojanić navodi primjere iz Goraždevca i Osojana gdje pojedini članovi porodice ne mogu dobiti lične karte jer su rođeni u centralnoj Srbiji, iako decenijama žive u enklavama.

Blokada zdravstva i obrazovanja

Novi zakon postavlja rigorozne uslove za boravak duži od tri dana:

• Obavezna prijava: Svaki ulazak na KiM zahtijeva prijavu lokalnoj policiji.

• Opravdan razlog: Studiranje ili rad priznaju se kao razlozi samo ako je institucija akreditovana u Prištini.

• Nepriznavanje institucija: Budući da srpski fakulteti i bolnice nisu u sistemu Prištine, osoblju i studentima prijeti proterivanje i kazne.

Politikolog Ognjen Gogić ukazuje na opasnost po zdravstveni sistem, navodeći da bi ljekari specijalisti iz Beograda ili Niša mogli biti zaustavljeni na administrativnim prelazima zbog "prekoračenja vremena boravka", što bi direktno ugrozilo pacijente u Gračanici i Kosovskoj Mitrovici.

Sinhronizacija pritisaka

Iako je zakon donesen još 2013. godine, odluka o njegovoj primjeni baš sada tumači se kao sinhronizovan napad na preostale stubove srpskog postojanja – zdravstvo i prosvjetu. Iz Brisela stižu apeli za smirivanje tenzija, ali nema naznaka da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak za odgađanje zakona.

Stručnjaci smatraju da bi jedino rješenje bilo prilagođavanje zakona podzakonskim aktima kojima bi se priznala dokumenta srpskih ustanova, no ističu da trenutna politička klima u Prištini ne ide u tom smjeru.