Evropska unija zahtijeva da Rusija, u sklopu bilo kakvog sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, povuče svoje trupe ne samo iz Ukrajine, nego i iz Bjelorusije, Gruzije, Armenije te moldavske otcijepljene regije Pridnjestrovlja. Ovo se navodi u internom dokumentu za raspravu koji je državama članicama proslijedila visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas, a o kojem su ambasadori EU raspravljali u utorak, 17. februara, prenosi Kyiv Post.

Uvid u dokument, o kojem bi ministri vanjskih poslova mogli ponovo raspravljati 23. februara, imao je Radio Slobodna Evropa. U njemu se iznose stavovi Brisela o uslovima na koje Moskva mora pristati u pregovorima pod posredništvom SAD-a kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Zahtjev za povlačenjem

U dokumentu se poziva na "zabranu ruskog vojnog prisustva i raspoređivanja u Bjelorusiji, Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i Armeniji", kao i na uklanjanje kompletnog nuklearnog oružja iz Bjelorusije.

Ruske snage su već dugo stacionirane u gruzijskim otcijepljenim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji, moldavskom Pridnjestrovlju, vojnim bazama u Armeniji te u Bjelorusiji, koja je poslužila kao polazište za invaziju 2022. godine.

Također se navodi da bi se Rusija trebala suočiti s recipročnim obavezama ako se od Ukrajine u pregovorima zatraži ograničavanje broja vojnika ili demilitarizacija određenih područja. Odbacuje se bilo kakvo de jure priznanje okupiranih ukrajinskih teritorija i poziva na njihovu demilitarizaciju.

EU želi mjesto za pregovaračkim stolom

Ni Evropska unija ni njene države članice trenutno nisu formalno uključene u pregovore koje vode Sjedinjene Američke Države. U dokumentu stoji da trajni mir nije moguć "bez učešća EU za pregovaračkim stolom" i bez uzimanja u obzir ključnih sigurnosnih interesa Unije.

Evropski zvaničnici izrazili su nezadovoljstvo zbog svoje marginalizacije, naročito s obzirom na to da je EU i dalje najveći finansijski donator Ukrajine, a objavljeni mirovni prijedlozi uključuju i članstvo Ukrajine u EU do 2027. godine.

Ratna odšteta

Osim povlačenja trupa, dokument zahtijeva:

• Isplatu ratne odštete.

• Ukidanje opće amnestije za ratne zločine.

• Osiguravanje punog pristupa međunarodnim istražiteljima.

• Poštovanje međunarodnog prava (rusko domaće zakonodavstvo ne može imati prednost nad međunarodnim obavezama).

EU je zamrznula oko 210 milijardi eura ruske državne imovine, iako se države članice još nisu usuglasile oko njene potpune zapljene.

Ukrajinski put prema EU

Ova rasprava se odvija dok se predsjednik Volodimir Zelenski zalaže da Ukrajina bude tehnički spremna za pristupanje EU do 2027. godine. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ideju "obrnutog" modela proširenja, prema kojem bi se Ukrajina mogla pridružiti Uniji i prije sticanja punih glasačkih i finansijskih prava.

Međutim, za pristupanje je potrebno jednoglasno odobrenje svih 27 država članica. Povezivanjem povlačenja ruskih snaga iz šireg regiona s rješenjem za Ukrajinu, Brisel šalje poruku da mirovni sporazum mora obuhvatiti širi evropski sigurnosni kontekst.