Ovih dana završena je nova runda pregovora između Rusije i Ukrajine uz posredovanje SAD-a kako bi se okončao rat. Pregovori su održani u Ženevi, što znači da je prvi put od početka rata 2022. godine visoka ruska delegacija letjela iznad zemalja EU i NATO-a.

Ključni dio rute išao je preko italijanskog vazdušnog prostora, što je omogućeno uz koordinaciju SAD-a i Švicarske kao domaćina. Ukrajinsku delegaciju predvodio je Rustem Umerov, ministar odbrane, uz prisustvo Kirila Budanova. Rusku stranu predvodio je Vladimir Medinski, uz visoke zvaničnike poput šefa GRU-a. Glavni posrednik s američke strane bio je Steve Witkoff.

Zastoj u pregovorima

Sami rezultati pregovora su skromni. Ruska strana i dalje ustrajava na svojim zahtjevima koji se ne mijenjaju. Iako se često provlači narativ kako ukrajinska strana "minira" pregovore, potrebno je naglasiti da ključni problemi leže u ruskim "maksimalističkim" zahtjevima.

Često se spominje Donbas kao glavna tačka spora, međutim, ruski zahtjevi idu mnogo dalje od toga, pa čak i izvan teritorijalnih pitanja. To se najbolje vidi iz nedavne izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je poručio da je narod Krima, Donbasa i "Novorusije" izrazio volju na referendumima te da će Rusija dovršiti proces vraćanja tih "iskonskih ruskih zemalja".

To uključuje ne samo četiri okupirane regije, već i "demilitarizaciju" i "denacifikaciju", odnosno neutralnost Ukrajine i ograničenja za njenu vojsku. Rusija odbija simetrično povlačenje trupa i bilo kakav drugi kompromis, dok pregovore koristi kao taktiku za odgađanje novih američkih sankcija i slanja oružja Ukrajini.

Podjele u ukrajinskoj delegaciji

Sve su vidljivije podjele u ukrajinskom političkom taboru. To ilustruju različiti stavovi Budanova i Umerova tokom pregovora. Budanov vidi rizik od nastavka rata koji bi ekonomski i vojno iscrpio Ukrajinu.

S druge strane, frakcija pod utjecajem bivšeg šefa Ureda predsjednika Andrija Jermaka protivi se brzom rješenju, insistirajući na oprezu kako bi se izbjegao štetan kompromis. Predsjednik Zelenski pokušava balansirati između ova dva tabora, ali javno odbija teritorijalne ustupke bez garancija suvereniteta.

Na kraju, sami teritorijalni ustupci nisu garancija za konačni dogovor. Iako su pregovori završeni planom za daljnje sastanke, očekivanja nisu visoka. Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, dok SAD pokušava izvršiti pritisak na Kijev da pristane na određene ustupke, što Ukrajina odbija.

Korupcijski skandali

Ono što je trenutno problematično za Kijev jeste nastavak otkrivanja korupcijskih skandala. Bivši ministar energetike Galuščenko optužen je za učestvovanje u kriminalnoj organizaciji i pranje novca. Također, u javnost su dospjele poruke između zamjenika ministra pravosuđa Pikalova i Galuščenka koje ukazuju na zloupotrebu položaja.

Informacije su proslijeđene Evropskom sudu za ljudska prava. Budući da se radi o osobama bliskim Zelenskom, jasno je da se preko ovog slučaja vrši pritisak na vlast, u čemu učestvuju opozicija, institucije poput NABU/SAPO, ali i Zapad.

Pitanje izbora

U kontekstu unutrašnjih podjela, najčešće se spominju izbori. Potpredsjednik Vrhovne Rade Oleksandr Kornjenko izjavio je da je 60 dana prekida vatre ključni uslov za organizaciju izbora tokom vanrednog stanja. Zelenski ističe da 90% građana ne želi izbore sada jer bi bili opasni pod ruskim napadima.

S druge strane, američki predsjednik Trump optužuje Zelenskog da izbjegava izbore. Trenutno se čini da su prioriteti javnosti borba protiv korupcije i izbori, a ne sama ratna zbivanja.

Jedinstvo unutar Ukrajine je poljuljano. Zemlja se bori s unutrašnjim podjelama i korupcijom koja podriva povjerenje u institucije, dok Rusija ne popušta s napadima, a SAD s diplomatskim pritiskom. Pregovori u Ženevi su pokazali da je rješenje daleko, a unutrašnja situacija u Ukrajini sve teža.