Uvoz dušičnih gnojiva u EU naglo je pao, što predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost poljoprivredne proizvodnje i sigurnost hrane, upozorila je Poljoprivredna i šumarska komora Slovenije (KGZS). Vladu se poziva da odmah poduzme mjere.

Prema službenim podacima Europske komisije, uvoz dušičnih gnojiva u EU u januaru je dosegao samo 179.877 tona, što predstavlja pad od više od 80 posto u odnosu na prethodnu godinu i pad na manje od 16 posto uobičajene razine, upozorila je Poljoprivredna i šumarska komora Slovenije (KGZS) u sopćenju za javnost.

"Ovo je iznenadni kolaps tokova opskrbe, što predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost poljoprivredne proizvodnje i sigurnost hrane", upozorili su.

Prema njima, uvoz je pao nakon početka provedbe Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM). Mehanizam CBAM, usvojen u maju 2023., zahtijeva da se cijena emisija ugljičnog dioksida iz robe koju proizvode firme obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama EU izjednači s cijenom emisija nastalih proizvodnjom uvezene robe.

U praksi, to obavezuje firme koje uvoze robu u EU na kupnju takozvanih CBAM certifikata kako bi pokrile razliku u cijenama ugljika.

Dušična gnojiva čine oko 46 posto ukupne potrošnje gnojiva u EU, pri čemu se tradicionalno uvozi više od 30 posto tih količina. Prema KGZS-u, takvo značajno smanjenje dostupnosti već se izravno odražava na terenu.

Cijene gnojiva u januaru su bile za oko četvrtinu više od prosjeka 2024. Gnojiva čine 15 do 30 posto svih ulaznih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji, a trenutne zalihe gnojiva pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba za žetvu 2026., što također ugrožava pripreme za 2027., upozorili su.

Dodatnu zabrinutost izaziva i to što slovenski poljoprivrednici već nekoliko godina smanjuju upotrebu dušičnih gnojiva.

U razdoblju između 2021. i 2023. godine potrošnja dušika značajno se smanjila, uglavnom zbog visokih cijena energije, rastućih troškova proizvodnje i nesigurnosti na tržištu, a u 2024. godini se samo neznatno stabilizirala, ali je ostala ispod razine prije krize.

„To znači da slovenska poljoprivreda ulazi u trenutnu situaciju bez većih rezervi za prilagodbu. Novi pad dostupnosti gnojiva stoga ne znači postupnu prilagodbu praksi, već stvarni rizik smanjenja proizvodnje hrane i daljnjeg pogoršanja ekonomske situacije poljoprivrednih gospodarstava“, naveli su.

Očekuju da će vlada dati jasnu javnu definiciju situacije i procjenu utjecaja na slovensku poljoprivredu. Također očekuju da će Slovenija poduzeti inicijativu na razini EU za privremenu obustavu ili prilagodbu provedbe CBAM-a za gnojiva, pripremiti nacionalne intervencijske mjere s mogućnošću državne pomoći te uspostaviti kriznu koordinaciju s predstavnicima sektora radi kontinuiranog praćenja zaliha i pravovremenog djelovanja.