Bespilotne letjelice, danas poznate kao dronovi, svoje korijene imaju u vojnoj tehnologiji s početka 20. stoljeća, kada su se razvijali prvi daljinski upravljani zrakoplovi za potrebe izviđanja i testiranja oružja.

Tokom desetljeća tehnologija je napredovala, osobito u SAD-u i Izraelu, da bi posljednjih petnaestak godina doživjela eksploziju u civilnoj primjeni zahvaljujući razvoju GPS sustava, miniaturizaciji senzora i pojeftinjenju elektronike. Danas se dronovi koriste u poljoprivredi, građevinarstvu, nadzoru infrastrukture, snimanju iz zraka, ali i u vojne svrhe. U Hrvatskoj se također razvija proizvodnja i razvoj bespilotnih sustava, od manjih komercijalnih rješenja do naprednih letjelica vojne namjene, pri čemu domaće tvrtke sudjeluju i u izvozu te surađuju s međunarodnim partnerima.

U Bosni i Hercegovini uvoz dronova posljednjih godina bilježi snažan rast, zbog čega su vlasti odlučile pooštriti kontrolu tog tržišta, prenose lokalni mediji.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2023. godine uvezena je relativno mala količina bespilotnih letjelica, oko 500 kilograma, ukupne vrijednosti približno oko milion maraka.

Već 2024. godine došlo je do naglog skoka. Uvoz je dosegnuo 4,1 tonu, dok je ukupna vrijednost porasla na oko milion i 850 hiljada maraka.

Trend rasta nastavio se i 2025. godine. Iako je količina uvezenih dronova bila gotovo jednaka kao godinu ranije, radilo se o tehnički naprednijim i skupljim modelima pa je ukupna vrijednost bila približno na 3 miliona maraka.

Najzastupljeniji su bili dronovi proizvedeni u Kini, ali su se na tržištu pojavili i modeli iz zapadnoeuropskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država te Hrvatske.

Iako većina uvezenih letjelica ne spada u kategoriju vojne opreme, kontinuirani rast uvoza izazvao je zabrinutost zbog njihove potencijalno nekontrolirane dostupnosti i mogućih sigurnosnih posljedica. Portal Raport upozorava da se dronovi, osim za snimanje i rekreativnu uporabu, mogu zloupotrijebiti za neovlašteni nadzor, narušavanje privatnosti pa čak i za ozbiljnije sigurnosne incidente. Postalo je jasno da postojeći regulatorni okvir ne prati dinamiku razvoja tržišta.

Zbog toga se predlaže da svi dronovi teži od 249 grama budu uvršteni na popis roba posebne namjene, čime bi njihov uvoz i izvoz bio podvrgnut strožem nadzoru.

Prema važećem pravilniku o uvjetima korištenja dronova u BiH, obvezna je evidencija letjelica čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, a manja od 25 kilograma. Za većinu tih uređaja zasad nije potrebno ishoditi posebna odobrenja za uvoz.

Pooštravanje kontrole, osobito nad sofisticiranijim modelima, predložio je državni koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje, a konačnu odluku trebalo bi donijeti Vijeće ministara BiH.

Uz bespilotne letjelice teže od 249 grama, na popisu roba posebne, odnosno vojne namjene, mogli bi se naći i signalni pištolji, zaštitna oprema, prigušivači zvuka, optički ciljnici za sportsko i lovačko oružje, laserski mjerači daljine, termovizijske kamere i ciljnici te infracrveni ciljnici.