Nakon što je Građanska inicijativa „Mostarski krug“ od Ureda visokog predstavnika (OHR) zatražila ukidanje prefiksa „hrvatski“ u imenima javnih ustanova u Mostar, oglasio se gradonačelnik Mario Kordić.

Kordić je u Facebook objavi napisao kako su "pokušaji brisanja nacionalnih identiteta iz javnog prostora u prošlosti nanijeli veliku štetu te da je temelj suživota upravo u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta, a ne u njihovom negiranju".

„Sretan sam što mogu reći da sam, kao gradonačelnik, još od početka mandata bio pokretač nastanka prvo manifestacije Advent, umjesto dotadašnjeg hibridnog koncepta nazvanog 'Winter Village', a odmah potom i manifestacije Ramazan u Mostaru. Upravo taj postupak pokazuje kakvu politiku vodim – da svi, bez obzira što slave i komu se mole, svoje slavlje nazivaju pravim imenom i da ono bude poštovano onako kako pripada onima koji ga obilježavaju“, poručio je Kordić.

Po njegovim riječima, Daytonski sporazum, kao temelj države u kojoj živimo, jasno definira konstitutivnost naroda, a naziv „hrvatski“ u tom kontekstu ima svoje puno legitimno mjesto.

„Ne tražimo ni od koga da briše svoje prefikse – baš naprotiv, potičemo da ih svatko slobodno ističe. Jer istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi. To je poruka svima, pa tako i krugovima koji danas pokušavaju nametnuti drugačiju viziju“, dodao je mostarski gradonačelnik.

Podsjetimo, Građanska inicijativa „Mostarski krug“ uputila je otvoreno pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu i Uredu visokog predstavnika (OHR), tražeći da se u Mostaru primijene isti standardi multietničnosti kao u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

U pismu navode kako je Mostar „najveći multietnički grad u BiH“ te ističu da se princip ravnopravnosti ne može primjenjivati selektivno, već jednako na cijeloj teritoriji države.

Iz Mostarskog kruga podsjećaju da je Statut Grada Mostara nametnut od strane OHR-a upravo s ciljem osiguranja ravnopravnosti i multietničkog funkcionisanja grada.

Ipak, kako navode, u Mostaru i dalje postoje javne ustanove čiji su osnivači gradske vlasti, a koje u svom nazivu imaju nacionalne odrednice. Kao primjere navode Hrvatski dom „Herceg Stjepan Kosača“ i Hrvatsko narodno kazalište Mostar, ističući da se te ustanove finansiraju novcem svih građana.

Smatraju da je Mostar grad koji je „predugo nosio teret podjela“ te da javne ustanove, posebno one koje se finansiraju iz budžeta, trebaju svojim nazivom i djelovanjem odražavati otvorenost prema svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Mostarski krug očekuje da OHR razmotri ovo pitanje i osigura dosljednu primjenu principa ravnopravnosti i multietničnosti u cijeloj zemlji.

U pismu podsjećaju da je prije nekoliko godina ukinut naziv Bošnjačkog centra u Mostaru, koji danas nosi naziv Centar za kulturu Grada Mostara. Po istom principu, kako navode, traže usklađivanje naziva institucija koje imaju hrvatski predznak.

Naglašavaju da samo dosljedna primjena istih standarda može doprinijeti stabilnosti, jačanju povjerenja među građanima i evropskoj perspektivi Mostara i Bosne i Hercegovine.