Hormuški tjesnac je strateška tačka zagušenja za pomorski transport nafte koju Iran već dugo koristi kao geopolitički adut u trenucima krize. Naime, Teheran više puta prijeti njegovim zatvaranjem, a prema pisanju svjetskih medija do njegove blokade je i došlo.

Valja podsjetiti da je visoki mornarički komandant iranske Revolucionarne garde zaprijetio zatvaranjem tjesnaca u slučaju napada još krajem prošlog mjeseca. U subotu je američki predsjednik Donald Trump ostvario svoja upozorenja o vojnoj akciji ukoliko Iran, prema njegovim riječima, ne postigne dogovor o obuzdavanju svog nuklearnog programa, pri čemu su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku operaciju ciljajući, kako su ih nazvali, "režimske lokacije" i vojne objekte širom Irana.

Uprkos čestim upozorenjima o blokadi, Teheran ih nikada nije proveo u djelo iako je nakratko zatvorio dio tjesnaca iz "sigurnosnih" razloga tokom nedavnih vojnih vježbi.

Ovo su ključne tačke koje trebate znati o ovom vodenom putu.

Kapija Zaljeva

Hormuški tjesnac povezuje Perzijski zaljev s Indijskim okeanom i nalazi se između Irana i omanske teritorije Musandam, na samom vrhu poluostrva.

Njegova uskost, od oko 50 kilometara, i plitke vode dubine ne veće od 60 metara čine ga ranjivim na vojno zatvaranje.

Tjesnac je prošaran rijetko naseljenim ili pustinjskim ostrvima koja su od strateškog značaja, posebno iranska ostrva Hormuz, Kešm i Larak.

Među njima su i sporna ostrva Veliki Tunb, Mali Tunb i Abu Musa, koja se nalaze između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana i pružaju strateški položaj nad Zaljevom, a pod iranskom su kontrolom od 1971. godine.

Žarište tranzita nafte

Tjesnac je vitalni koridor koji povezuje Zaljev bogat naftom s tržištima u Aziji, Evropi, Sjevernoj Americi i drugdje.

Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), Hormuški tjesnac je "jedna od najvažnijih svjetskih tačaka zagušenja za naftu".

Oko jedne petine globalne potrošnje nafte i naftnih derivata prolazi kroz tjesnac, s prosjekom od 20 miliona barela dnevno u 2024. godini, navodi EIA.

Oko petine globalne trgovine tečnim prirodnim gasom (LNG) također je prošlo kroz Hormuški tjesnac 2024. godine, prvenstveno iz Katara, piše The Times of Israel.

Saudijska Arabija i UAE imaju infrastrukturu za zaobilaženje tjesnaca, što bi potencijalno moglo ublažiti poremećaje, ali je njihov tranzitni kapacitet i dalje veoma ograničen — oko 2,6 miliona barela dnevno.

- Velike količine nafte prolaze kroz tjesnac, a postoji vrlo malo alternativnih opcija za transport nafte van tjesnaca ako on bude zatvoren - upozorila je EIA.

Više od 80 posto nafte i gasa koji se kreću kroz tjesnac namijenjeno je tržištima u Aziji.

Kina, ključni saveznik Teherana, kupuje više od 90 posto iranskog izvoza nafte, prema podacima analitičke firme Kpler.

Vojno prisustvo

Iranska revolucionarna garda, ideološki ogranak vojske Irana, kontrolira pomorske operacije u Zaljevu i Hormuškom tjesnacu.

Teheran je više puta kritizirao prisustvo stranih sila u regionu, koji je dom američkoj Petoj floti u Bahreinu i najvećoj američkoj bazi na Bliskom istoku u Kataru.

U 2023. godini, zapadne mornaričke snage koje operiraju u Zaljevu upozorile su brodove koji plove kroz tjesnac da se ne približavaju iranskim vodama kako bi izbjegli rizik od zapljene.

Zabilježen je niz takvih incidenata od 2018. godine, kada se Trump povukao iz historijskog nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovno im uveo razorne sankcije, što je dovelo do naglog porasta tenzija.

Tranzit nafte bio je poremećen 1984. godine tokom iransko-iračkog rata kada su obje strane napadale trgovačke brodove, oštetivši ili uništivši više od 500 plovila u tzv. Tankerskom ratu.

Nakon što je Teheran postavio mine u tjesnacu, fregata USS Samuel B. Roberts udarila je u jednu u aprilu 1988. godine i zamalo potonula.

U julu iste godine, iranski putnički avion Airbus A300 kompanije Iran Air na liniji Bandar Abbas – Dubai oboren je s dvije rakete ispaljene s američke fregate, pri čemu je poginulo 290 ljudi.

Posada broda USS Vincennes tvrdila je da je zamijenila putnički avion za iranski borbeni mlaznjak s neprijateljskim namjerama.

Pomorski incidenti

Hormuški tjesnac je često poprište zapljena brodova i napada.

Incidenti su se umnožili nakon što su se SAD 2018. godine povukle iz nuklearnog sporazuma.

U 2019. godini, napadi na brodove u regionu Zaljeva za koje niko nije preuzeo odgovornost, obaranje drona i zaplijenjeni tankeri izazvali su strah od eskalacije između Teherana i Washingtona.

Dana 29. jula 2021. godine, u napadu u Omanskom zaljevu na tanker kojim je upravljala kompanija u vlasništvu izraelskog milijardera poginule su dvije osobe. Izrael, SAD, Velika Britanija i Rumunija optužili su Teheran, koji je negirao bilo kakvu umiješanost.

U aprilu 2024. godine, Revolucionarna garda je zaplijenila kontejnerski brod MSC Aries koji je plovio pod portugalskom zastavom, optužujući vlasnika da je povezan s Izraelom.

Početkom februara ove godine, tankeru pod američkom zastavom približili su se iranski čamci u tjesnacu radi provjere prije nego što je nastavio svoj put, saopćila je Centralna komanda SAD-a.