Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar privatno lobiraju kod saveznika da im pomognu uvjeriti predsjednika Donalda Trumpa da pronađe izlaznu strategiju koja bi američke vojne operacije protiv Irana održala kratkotrajnima, navode izvori upoznati sa situacijom. Te dvije zemlje nastoje izgraditi široku koaliciju kako bi potaknule brzo i diplomatsko rješenje sukoba te tako spriječile regionalnu eskalaciju i dugotrajne probleme na energetskom tržištu, piše Bloomberg.

Strah od eskalacije

Otkako su SAD i Izrael u subotu započeli napade na Iran, sukob se brzo proširio, uvlačeći i zemlje koje tvrde da u njemu ne učestvuju, jer su njihove baze, infrastruktura i građani izloženi odmazdi. Katar je bio primoran obustaviti proizvodnju tečnog prirodnog plina u svom najvećem svjetskom izvoznom postrojenju nakon što je ono pogođeno u iranskom napadu dronom, što je izazvalo skok cijena plina u Evropi za više od 50 posto.

Katarska procjena, podijeljena s Bloomberg Newsom, upozorava da bi se, ako plovni putevi u regiji ostanu ozbiljno poremećeni do sredine ove sedmice, mogla očekivati znatno jača reakcija tržišta na cijene prirodnog plina od oštrog rasta zabilježenog u ponedjeljak.

Jačanje protivvazdušne odbrane

Prema izvorima, i UAE i Katar privatno rade na brzom poboljšanju svojih protivvazdušnih sposobnosti. UAE je zatražio pomoć saveznika u nabavci protivvazdušne odbrane srednjeg dometa, dok je Katar zatražio pomoć u suzbijanju napada bespilotnim letjelicama, koji su se pokazali kao veća prijetnja od balističkih projektila.

Prema internoj analizi u koju je Bloomberg News imao uvid, katarske zalihe raketa presretača Patriot potrajat će samo četiri dana uz sadašnju stopu korištenja. Zvaničnici katarskog Međunarodnog medijskog ureda i ministarstva vanjskih poslova UAE-a nisu odmah odgovorili na upite za komentar.

Katar je objavio da je oborio dva iranska borbena aviona Suhoj Su-24 i presreo sedam balističkih projektila te pet dronova. Navodi se da je prijetnja otklonjena odmah po otkrivanju i da su svi projektili oboreni prije nego što su stigli do svojih ciljeva.

Ministarstvo odbrane je ranije u ponedjeljak saopštilo da je Katar napadnut sa dva iranska drona, od kojih je jedan ciljao rezervoar za vodu u elektrani u Mesaieedu, a drugi energetsko postrojenje u Ras Laffanu.

Diplomatska ofanziva

Predsjednik UAE-a Mohammed bin Zayed Al Nahyan i katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani posljednjih su dana telefonski razgovarali s nizom evropskih lidera, uključujući Keira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Emmanuela Macrona iz Francuske i Friedricha Merza iz Njemačke.

Prije izbijanja rata, zaljevski posrednici - posebno Katarani, koji su godinama gradili bliske poslovne veze s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom - mjesecima su pozivali na suzdržanost, rekli su zapadni zvaničnici i još jedan izvor upoznat s razgovorima.

Prije napada, zaljevske monarhije nudile su viziju Irana nakon ukidanja sankcija, ponovno otvorenog zapadnom kapitalu kroz energetska partnerstva, ulaganja u infrastrukturu i finansijske koridore koji bi se protezali od Houstona do Teherana.

Stavovi podijeljeni

Takva je ponuda naišla na plodno tlo kod Trumpovog tima, pri čemu bi veliki sporazum potencijalno nalikovao ponovnom otvaranju venezuelanske naftne industrije nakon akcije američkih specijalnih snaga u kojoj je uhapšen Nicolas Maduro. Jedan od katarskih zvaničnika uključenih u te napore bio je Ali al-Thawadi, član Odbora za mir, koji je prisustvovao nekim američko-iranskim pregovorima.

Unutar Trumpovog kruga, međutim, suprotstavljeni savezi vukli su na različite strane. Izvori navode da se Katar pozivao na trgovinu, stabilnost i obećanje historijske ekonomske normalizacije s Teheranom, dok su se izraelski zvaničnici pozivali na zajednički politički identitet, sigurnosne interese i vjerodostojnost Trumpove doktrine mira kroz snagu.