Nova vakcina GLA-3M-052-LS+OVA može se primijeniti kao nazalni sprej. Tri doze su štitile miševe od infekcije SARS-CoV-2 i drugim koronavirusima tokom tri mjeseca i smanjile virusno opterećenje u njihovim plućima 700 puta, u poređenju sa nevakcinisanim miševima.

Vakcina je takođe ubrzala imuni odgovor miševa na SARS-CoV-2. Dok adaptivnom imunološkom sistemu njihovih pluća obično treba do dvije nedjelje da odgovori na virus, onima sa vakcinom trebalo je samo tri dana da pokrenu kontranapad.

U naknadnim testovima, utvrđeno je da vakcina takođe štiti životinje od bakterijskih infekcija. To je uključivalo stafilokoke i određene bolničke bakterije otporne na antibiotike. Najviše iznenađuje što je vakcina takođe smanjila rizik od astme. Kada su vakcinisani miševi bili izloženi grinjama, njihovi astmatični odgovori, poput povećane proizvodnje imunih ćelija i viška plućne sluzi, takođe su bili smanjeni tokom tri mjeseca.

„Mislim da ono što imamo je univerzalna vakcina protiv različitih respiratornih prijetnji”, kaže Bali Pulendran, mikrobiolog na Stanfordu i glavni autor studije.

Većina vakcina djeluje tako što imunom sistemu predstavlja bezopasni fragment patogena, omogućavajući tijelu da pripremi arsenal ciljanih antitijela za borbu protiv pravog patogena ako se ikada pojavi. Ovo radi na onome što je poznato kao adaptivni imunitet. Vjekovima je to bila strategija spasavanja života, ali vakcine su specifične. Ti fragmenti se ne razlikuju samo između patogena, već često čak i između sojeva. Zato se vakcine protiv gripa ažuriraju svake godine, sa različitim stopama efikasnosti.

Druge takozvane „univerzalne” vakcine generalno ciljaju istu porodicu virusa, kao što je grip. Ali uključivanje potpuno različitih patogena, poput bakterija, pa čak i alergena, daje novo značenje riječi.

Ova nova vakcina djeluje na drugačiji način. Umjesto da cilja sam patogen, fokusira se na odgovor. U suštini, dizajnirana je da poveže dva glavna dijela imunog sistema: dugotrajni, ali specifičan adaptivni imunitet na koji djeluje većina vakcina i kratkotrajni, ali raznovrsni urođeni imunitet.

U prethodnom radu, istraživači su saznali zašto je uobičajena vakcina protiv tuberkuloze izazvala iznenađujuće dugotrajan urođeni odgovor. Ispostavilo se da su T ćelije – dio adaptivnog odgovora – okupljale urođene imune ćelije i održavale ih aktivnim nekoliko mjeseci. Nakon izolovanja kritičnih signala T ćelija, tim je sada otkrio da one mogu sintetički da imitiraju njihov poziv na akciju kako bi održale urođeni imunitet dugo nakon što bi to normalno činio i pomogle u stvaranju neke vrste univerzalnog imuniteta.

Sljedeći koraci su ispitivanja na ljudima, a tim se nada da bi, ako se istraživanje nastavi, ova vrsta univerzalne vakcine mogla biti dostupna u roku od pet do sedam godina.

„Iako je uzbudljivo, još uvijek postoje veliki koraci koje treba preduzeti prije nego što zaista univerzalna vakcina postane stvarnost”, kaže za Science Alert Džonatan Bol, molekularni virusolog na Liverpulskoj školi tropske medicine u Velikoj Britaniji.