Američki predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost da američka mornarica počne pratiti komercijalne brodove kroz Hormuški tjesnac, ključan pomorski prolaz kroz koji se odvija velik dio globalne trgovine energentima. No takav potez nosi ozbiljan rizik.

Naime američki ratni brodovi morali bi operirati u zoni punoj iranskih prijetnji – od projektila i dronova do mina i eksplozivnih čamaca, piše TWZ.

'Ako bude potrebno, američka mornarica počet će pratiti tankere kroz Hormuški tjesnac što je prije moguće', napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Dodao je i da je 'ODMAH' naložio Američkoj korporaciji za financiranje razvoja (DFC) da osigura 'police političkog rizika i financijska jamstva po vrlo razumnoj cijeni za svu pomorsku trgovinu, osobito energetsku, koja prolazi kroz Zaljev'.

'To će biti dostupno svim brodarskim kompanijama', poručio je Trump te naglasio: 'Sjedinjene Države osigurat će SLOBODAN PROTOK ENERGIJE u SVIJET. EKONOMSKA i VOJNA MOĆ SAD-a najveća je na Zemlji. Bit će još akcija.'

Američko središnje zapovjedništvo zasad nije željelo komentirati detalje tog plana.

Usko grlo svjetske trgovine energijom

Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski i Omanski zaljev, na najužem je mjestu širok tek oko 20 nautičkih milja. Njime godišnje prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, kao i velik dio globalnog izvoza ukapljenog prirodnog plina. Svakog mjeseca kroz taj prolaz tako prođe oko 3.000 brodova.

No pomorski promet je posljednjih dana gotovo stao zbog sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. Nekoliko civilnih brodova već je napadnuto u tom području, a pojedini prolaze s isključenim signalnim sustavima kako bi smanjili mogućnost da postanu meta. Istodobno osiguravatelji sve češće otkazuju police ratnog rizika ili najavljuju drastična poskupljenja, što dodatno obeshrabruje brodare.

Izvori upozoravaju da bi eskalacija sukoba mogla ozbiljno uzdrmati globalna energetska tržišta. 'Sve je veća zabrinutost da bi se energetska tržišta mogla naći pod snažnim pritiskom kako se širi vojna kampanja', rekao je za Politico izvor upoznat s raspravama u Washingtonu.

Lekcije iz Tankerskog rata

Sjedinjene Države već su jednom organizirale slične konvoje: krajem 1980-ih, tokom tzv. Tankerskog rata u sklopu iransko-iračkog sukoba. Tada je američka mornarica pratila trgovačke brodove kroz Perzijski zaljev, a u operacijama je sudjelovalo oko 30 ratnih brodova, uz zrakoplove i specijalne snage.

Misija je bila iznimno rizična. Godine 1987. fregatu USS Stark pogodile su dvije protubrodske rakete Exocet, koje je ispalio irački zrakoplov, a poginulo je 37 američkih mornara. Već sljedeće godine fregata USS Samuel B. Roberts teško je oštećena nakon što je naletjela na iransku minu.

Tokom tog razdoblja napadnuto je oko 450 trgovačkih brodova, a mnogi su oštećeni ili potopljeni.

Iranske prijetnje danas su još veće

Situacija je danas složenija jer je Iran u međuvremenu značajno proširio svoje protubrodske sposobnosti – uključujući balističke i krstareće rakete, dronove za samoubilačke napade i pomorske mine.

Velik dio tih sustava može se lansirati s mobilnih platformi, pa čak i kamiona prerušenih u civilna vozila, što ih čini teškima za otkrivanje, a u uskom prostoru Hormuškog tjesnaca vrijeme za reakciju odbrane iznimno je kratko.

Američki ratni brodovi morali bi pritom više puta prolaziti kroz najopasnija područja da bi pratili konvoje, što bi iranskim snagama davalo dodatne prilike za napad. Upravo zato američka mornarica trenutačno djeluje uglavnom izvan samog Perzijskog zaljeva, u Arapskom moru i istočnom Sredozemlju.

Iranski napadi posljednjih dana već su pogodili luke i energetsku infrastrukturu u više arapskih država Zaljeva, što povećava rizik od šire regionalne eskalacije.

Rizična, ali moguće i nužna operacija

Iako bi američki saveznici poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske mogli pomoći u zaštiti pomorskog prometa, konvoji su logistički zahtjevni i troše velike vojne resurse. Brodovi uključeni u pratnju tada nisu dostupni za druge operacije, poput napada na kopnene ciljeve ili obranu drugih strateških točaka.

Zbog svega toga ostaje nejasno kako bi tačno izgledala američka operacija ponovnog uspostavljanja protoka nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.

Jedno je ipak jasno: pratnja tankera mogla bi ublažiti poremećaje na energetskim tržištima, ali uz znatan rizik za američke ratne brodove i njihove posade.