Novu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta koja se nelegalno gradi u centru Mostara projektovao je konzorcij kojeg su činili Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Građevinski istraživački centar i kompanija Ecoplan.

Upravo ova kompanija uputila je Uredu za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine žalbu na konkurs ministarstva prostornog uređenja za izradu Prostornog plana Federacije BiH. Trenutno predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi BiH je Marko Kolobarić.

Kako javlja portal Hercegovina.info, žalba je usvojena i konkurs je poništen. 

Rješenjem od 12. februara 2026. godine poništena je tenderska dokumentacija, kao i obavijest o nabavi objavljena krajem decembra 2025. godine. Istovremeno je naložen i povrat 11.250 KM koje je žalitelj uplatio za pokretanje žalbenog postupka.

U postupku je utvrđeno da tenderska dokumentacija sadrži niz nepravilnosti koje su mogle utjecati na transparentnost i konkurentnost postupka javne nabave.

Jedna od ključnih zamjerki odnosila se na način određivanja rokova za izvršenje usluge. Ugovorni organ je predvidio rok od 18 mjeseci, ali u taj rok nije uključeno vrijeme potrebno za određene faze postupka koje provode nadležni organi, uključujući Vladu Federacije BiH i Parlament FBiH. Ured za razmatranje žalbi ocijenio je da takvo definiranje rokova narušava pravnu sigurnost i onemogućava ponuđačima realnu procjenu trajanja i rizika projekta.

Problematiziran je i način formiranja cijene ponude. U tenderskoj dokumentaciji unaprijed je definiran odnos pojedinih faza projekta, pri čemu je za izradu prostorne osnove predviđeno oko 35 posto ukupne vrijednosti ugovora, dok je prema iskustvu iz prakse taj udio znatno veći. Time je, prema ocjeni žalbenog organa, ograničena sloboda ponuđača da samostalno formiraju cijenu, što može narušiti tržišnu konkurenciju.

Ured je također utvrdio da tenderska dokumentacija ne definira dovoljno jasno obim i sadržaj pojedinih stručnih podloga, studija i analiza koje su obavezne prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja u Federaciji BiH. Nisu precizno navedeni ni izvori podataka, njihov format ni dostupnost, uključujući i podatke koji se odnose na GIS bazu prostornih informacija, što dodatno otežava procjenu obima posla i troškova.

Sporna je bila i ugovorna kazna za kašnjenje. Nacrt ugovora predviđao je kaznu od 0,03 posto vrijednosti ugovora za svaki dan kašnjenja, uz ograničenje na deset posto godišnje vrijednosti usluge. Ured je ocijenio da takva formulacija može dovesti do nesrazmjernog i neograničenog kumuliranja kazne kroz više godina, čime se narušava ravnoteža ugovornih strana.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da je izvođač prema nacrtu ugovora trebao snositi rizik eventualnih izmjena prostornog plana koje bi mogle nastati tokom parlamentarne procedure kroz amandmane zastupnika. Budući da obim takvih izmjena nije unaprijed definiran, žalbeni organ zaključio je da ponuđači na taj način ne mogu precizno procijeniti obim budućih radova.

Zbog svih utvrđenih nedostataka Ured za razmatranje žalbi zaključio je da tenderska dokumentacija ne sadrži dovoljno jasne i precizne podatke o obimu i uvjetima ugovora, što je suprotno Zakonu o javnim nabavkama BiH.

Protiv ovog rješenja moguće je pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana.