Sada je i zvanično potvrđeno da će Njemačka, zajedno s još četiri države članice Evropske unije, započeti izgradnju centara za deportaciju u trećim zemljama. Ovaj radikalan potez osmišljen je kako bi se riješio dugogodišnji problem migranata kojima je naređeno napuštanje teritorije EU, ali ih iz pravnih ili logističkih razloga nije moguće vratiti u njihove matične države.

Ministri unutrašnjih poslova Njemačke, Holandije, Austrije, Danske i Grčke oformili su "radnu grupu za inovativna rješenja za treće zemlje", te su na današnjem sastanku u Briselu usvojili konkretnu mapu puta za osnivanje takozvanih "centara za povratak". Glavni cilj ove inicijative je eliminacija poticaja za ilegalne dolaske u Evropu, s obzirom na to da se ostanak u sistemu socijalne zaštite, poput onog u Njemačkoj, među migrantima smatra izuzetno unosnim.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Njemačke, Alexander Dobrindt, poručio je da se povratak iz Evrope mora efikasno i prinudno sprovoditi. Planirano je da migranti, nakon pravosnažne odluke o protjerivanju, budu prebačeni u ove centre van granica EU. Odatle će se organizovati njihov konačni odlazak – bilo u zemlju porijekla, bilo u neku drugu državu koja ih je spremna prihvatiti. Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner potvrdio je da pet država planira u potpunosti izmjestiti ove procedure u inostranstvo, slijedeći primjer kontroverznog britanskog "modela Ruande".

Fokus na Sjevernu Afriku i problem s prestupnicima

Iako tačne lokacije još nisu finalizirane, kao potencijalni domaćini spominju se kurdska regija na sjeveru Iraka, Uganda, te države Sjeverne Afrike, sa posebnim fokusom na mogućnost otvaranja centra u Tunisu. Orijentacija Njemačke prema Sjevernoj Africi direktno je povezana sa bezbjednosnim izazovima i visokom stopom kriminala među takozvanim višestrukim prestupnicima iz država Magreba (Alžir, Maroko i Mauritanija), čije matične zemlje često odbijaju saradnju u izdavanju pasoša i prihvatanju deportovanih građana.

Prema zvaničnim podacima njemačkog Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA), migranti iz ove regije su drugi najčešći prestupnici u Njemačkoj, odmah iza državljana Afganistana i Sirije. Iako čine svega 0,5 posto ukupne izbjegličke populacije u zemlji, oni predstavljaju čak 9,1 posto osumnjičenih imigranata. Zapanjujući je i podatak da je gotovo trećina osumnjičenih iz država Magreba u 2024. godini imala višestruke krivične osude, što je natjeralo vladajuću njemačku koaliciju da ove centre stavi u sam vrh prioriteta svoje nove reformske politike azila.