Kuvajt je počeo smanjivati proizvodnju na pojedinim naftnim poljima jer su mu skladišni kapaciteti gotovo popunjeni, što je jasan znak šire krize koja prijeti globalnom tržištu. Ova zemlja, jedna od osnivačica OPEC-a, razmatra i dodatno ograničavanje proizvodnje i rada rafinerija na nivo potreban isključivo za pokrivanje domaće potrošnje. Odluka se očekuje u narednim danima, piše The Wall Street Journal.

Bušotine pred zatvaranjem

Podatkovna kompanija Kpler potvrdila je naznake da je Kuvajt počeo smanjivati proizvodnju, dodajući kako će zemlja morati uvesti još drastičnije rezove jer bi se skladišta, u suprotnom, mogla potpuno napuniti za otprilike 12 dana.

Zatvaranje naftnih bušotina nosi rizik od dugoročnog oštećenja pritiska u ležištima i iziskuje visoke troškove ponovnog pokretanja, zbog čega se to smatra krajnjom mjerom. Ponovno pokretanje proizvodnje može trajati danima ili čak sedmicama, zavisno o samom ležištu.

Snažan rast cijena nafte

Cijene nafte su naglo skočile od početka sukoba. Globalni referentni Brent kreće se oko 89 dolara po barelu, što je značajan porast u odnosu na prošlosedmičnih 72 dolara. Ako narednih dana više naftnih polja bude prisiljeno obustaviti rad, sam obim zaustavljene proizvodnje vjerovatno će potaknuti novi skok cijena. Analitičari predviđaju da bi Brent mogao premašiti granicu od 100 dolara po barelu.

"Skladišni kapaciteti na Bliskom istoku su ograničeni i jedino rješenje da se izbjegne prelijevanje jeste smanjenje proizvodnje", izjavio je Staunovo. "Što tjesnac duže ostane zatvoren, na tržištu će nedostajati više sirove nafte i derivata, što će neumitno dovesti do viših cijena."

Problem se širi regijom

Zbog sukoba s Iranom paralizovan je brodski saobraćaj kroz Hormuški tjesnac, ključnu tačku kroz koju prolazi otprilike petina globalne opskrbe naftom. Najveći proizvođači u regiji sada su u utrci s vremenom jer se i velika skladišta u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima brzo pune.

Prema podacima Kplera, očekuje se da će obje zemlje dosegnuti svoje limite (tzv. tank tops) za manje od tri sedmice. Kada se skladišta popune, proizvođači se suočavaju s tehnički i politički skupom obustavom proizvodnje.

Ograničena rješenja

Zaljevske države (Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt i Katar) uveliko se oslanjaju na ogromne komplekse rezervoara na izvoznim terminalima. Ti objekti služe kao ključni međuspremnici u koje se nafta slijeva s polja prije nego što se utovari na brodove.

Iako Saudijska Arabija ima znatno veći kapacitet i može djelimično zaobići Hormuški tjesnac putem naftovoda, to je samo privremeno rješenje s obzirom na njihov ogroman obim proizvodnje i izvoza, napominje Antoine Halff, suosnivač kompanije Kayrros.