Kada su Sjedinjene Države prošle subote pokrenule operaciju "Epski bijes", Trumpova administracija suočila se s ključnim komunikacijskim izazovom: kako američkoj javnosti, Kongresu i svijetu objasniti zašto je upravo započela rat s Iranom. I sedam dana kasnije, čini se da još uvijek nisu pronašli jedinstven i dosljedan odgovor, a izjave visokih dužnosnika često su proturječne jedna drugoj, pa čak i samom predsjedniku Donaldu Trumpu, piše The Guardian.

Trump je rat objavio u subotu, 28. februara, u 2:30 ujutro po lokalnom vremenu, u osamominutnom videu na društvenoj mreži Truth Social. Operaciju "Epski bijes" predstavio je istovremeno kao odbrambeni odgovor na decenije iranske agresije i kao kampanju za oslobođenje Irana. Ciljevi su se gomilali sa svakom rečenicom.

"Uništit ćemo njihove projektile i sravniti sa zemljom njihovu raketnu industriju. Bit će potpuno, ponavljam, uništena", rekao je Trump. Pozvao se na talačku krizu iz 1979., Hezbollah, Hamas, paravojske koje podržava Iran i "47 godina iranske agresije".

Pozvao je Irance da "iskoriste ovaj trenutak, da budu hrabri, odvažni i herojski te da vrate svoju zemlju". Rat je nazvao kampanjom za "eliminaciju neposredne nuklearne prijetnje".

Nekoliko sati kasnije

Nakon što su pale prve bombe, Trump je sukob već počeo uokvirivati pod vlastitim, fleksibilnim uvjetima. U razgovoru za Axios istog dana, ponudio je ležeran pristup ratu s više mogućih ishoda: "Mogu ići na duge staze i preuzeti cijelu stvar ili je završiti za dva-tri dana i reći Irancima: 'Vidimo se opet za nekoliko godina ako počnete obnavljati svoje nuklearne i raketne programe'.

U svakom slučaju, trebat će im nekoliko godina da se oporave od ovog napada." Te su izjave, koje su se kretale od prijetnje potpunim osvajanjem do kratkih kaznenih udara, postavile ton za sedmicu u kojoj se administracija nije mogla usuglasiti oko jedinstvenog ratnog cilja.

Međutim, već 1. marta, dužnosnici Pentagona su na brifingu za osoblje Kongresa navodno priznali da Iran nije planirao napasti američke snage ili baze osim ako Izrael prvi ne napadne Iran, što je direktno potkopalo tvrdnju Bijele kuće o "neposrednoj prijetnji".

Prvi brifing

Na prvoj konferenciji za novinare u Pentagonu nakon početka napada, Pete Hegseth zauzeo je agresivan stav, predstavljajući rat kao odmazdu za decenije iranskog ponašanja. "Misija operacije Epski bijes je laserski precizna.

Uništiti iranske ofanzivne projektile, uništiti iransku proizvodnju projektila, uništiti njihovu mornaricu i drugu sigurnosnu infrastrukturu, kako nikada ne bi imali nuklearno oružje", rekao je. Insistirao je da ovo nije rat za promjenu režima, ali je dodao: "Režim se svakako promijenio i svijet je zbog toga bolje mjesto.

Iran nam je držao konvencionalni pištolj uperen u glavu dok se pokušavao domoći nuklearne bombe lažima." Tvrdio je da kampanja nije poput onih u Iraku ili Afganistanu, već da ima "jasnu, razornu i odlučnu misiju". Unatoč tome, pozvao je Irance da "iskoriste ovu nevjerojatnu priliku", što je jezik koji podsjeća na promjenu režima.

Iznenađujuće priznanje

Samo nekoliko sati nakon Hegsethovog brifinga, državni sekretar Marco Rubio ponudio je novinarima potpuno drugačije objašnjenje za pokretanje rata. Na Capitol Hillu je rekao da je Washington znao da Izrael planira jednostrani napad na Iran te da je Teheran unaprijed dao ovlasti terenskim zapovjednicima da automatski uzvrate udarac američkim snagama.

"Znali smo da će doći do izraelske akcije. Znali smo da će to izazvati napad na američke snage i znali smo da ćemo, ako ih ne napadnemo preventivno prije nego što oni pokrenu te napade, pretrpjeti veće žrtve", rekao je Rubio.

Dodao je: "Apsolutno je postojala neposredna prijetnja, a ta prijetnja je bila naše saznanje da će Iran, ako bude napadnut - a vjerovali smo da hoće - odmah krenuti na nas." Rubio je time zapravo rekao da su SAD krenule u rat jer se njihov saveznik spremao djelovati. 

Demanti ministra

Već sljedećeg dana, Trump je kategorički odbacio Rubijevo objašnjenje, inzistirajući da je odluka bila isključivo njegova i potaknuta iranskim, a ne izraelskim namjerama. "Moje je mišljenje bilo da će oni prvi napasti. Napali bi nas da mi nismo njih", rekao je.

Na pitanje je li ga Izrael prisilio na akciju, Trump je otišao korak dalje: "Ako išta, možda sam ja natjerao Izrael da djeluje." U tom trenutku postojala su tri međusobno isključiva objašnjenja: da je Iran neposredna nuklearna prijetnja, da bi Iran uzvratio na izraelski napad te da se sam Iran spremao napasti.

Suočen s tim, Rubio je pokušao djelomično povući svoje izjave, tvrdeći da su izvučene iz konteksta i da se operacija "ionako morala dogoditi". "Predsjednik je donio odluku, a ta odluka je bila da se Iranu neće dopustiti da se skriva iza svog programa balističkih projektila", rekao je.

Do drugog brifinga u Pentagonu, dok su stizale vijesti o pogibiji šest američkih vojnika, Pete Hegseth je ciljeve rata opisao kao blisku pobjedu. "Iranski režim je gotov i oni to znaju, ili će barem uskoro saznati. A mi smo tek četvrtog dana počeli loviti, demontirati, demoralizirati, uništavati i slamati njihove kapacitete", izjavio je.

Tada je uveo i novo opravdanje: "Iran je pokušao ubiti predsjednika Trumpa, a predsjednik Trump se zadnji smije", rekao je, objavljujući ubistvo zapovjednika jedinice Revolucionarne garde koja je navodno stajala iza plana za atentat.

Trumpov konačni zahtjev

Trump je u petak objavio ono što se može smatrati maksimalističkom izjavom o ratnim ciljevima: "Neće biti nikakvog dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE! Nakon toga, i nakon izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG Vođe, mi ćemo, s našim brojnim divnim i vrlo hrabrim saveznicima i partnerima, neumorno raditi na tome da Iran vratimo s ruba uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije.

IRAN ĆE IMATI VELIKU BUDUĆNOST. UČINITE IRAN PONOVO VELIKIM (MIGA!) Hvala na pažnji!" Ta je objava uslijedila nakon što je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian na X-u napisao: "Neke su zemlje pokrenule posredničke napore.

Da budemo jasni: predani smo trajnom miru u regiji, ali nećemo oklijevati u odbrani dostojanstva i suvereniteta naše nacije." Trumpova objava izravno je proturječila Hegsethovim tvrdnjama o "ograničenim ciljevima", Rubijevim izjavama o definiranim vojnim ciljevima, pa i samom Trumpu, koji je na početku sugerirao da se sve može završiti za "dva ili tri dana".

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt kasnije je pojasnila da "bezuvjetna predaja" jednostavno znači da Trump želi utvrditi "da Iran više ne predstavlja prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama i da je cilj operacije Epski bijes u potpunosti ostvaren".