Ministarka rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, potvrdila je da Srbija ulazi u novu eru energetske politike kroz stratešku saradnju sa Francuskom na izgradnji prve nuklearne elektrane. Ovaj korak dolazi nakon što je u novembru 2024. godine u Skupštini Srbije zvanično ukinut moratorijum na izgradnju nuklearnih postrojenja, koji je bio na snazi punih 35 godina.

Strateško partnerstvo sa gigantom EDF

Glavni partner Srbije u ovom poduhvatu je francuska državna energetska kompanija EDF (Électricité de France), najveći svjetski operator nuklearnih elektrana. Saradnja je ozvaničena Memorandumom o razumijevanju koji postavlja okvir za:

• Tehničku pomoć: Procjena potencijala za civilni nuklearni program.

• Razvoj kadrova: Obuka inženjera i stručnjaka kojih u Srbiji, zbog decenijske zabrane, trenutno nedostaje.

• Analizu mreže: Ispitivanje kako će se novi nuklearni kapaciteti integrisati u postojeći prenosni sistem.

Planovi do 2035. i 2040. godine

Prema najavama ministarke Đedović Handanović, cilj je da izgradnja prve elektrane započne prije 2035. godine, dok se puštanje u rad očekuje nakon 2040. godine.

"Potrebna su nam ogromna sredstva, procijenjena na oko tri milijarde eura za prvu fazu, ali to je cijena energetske nezavisnosti. Nuklearna energija je jedini stabilan 'bazni' izvor koji radi 24/7 i ne zavisi od vremenskih prilika, za razliku od sunca i vjetra," izjavila je ministarka.

Veliki reaktori ili SMR tehnologija?

Srbija trenutno razmatra dvije opcije:

1. Konvencionalni reaktori velike snage: Provjerena tehnologija (poput onih koje Francuska već koristi).

2. Mali modularni reaktori (SMR): Nova generacija reaktora snage do 300 MW, koji su fleksibilniji i lakši za postavljanje, ali su još uvijek u fazi komercijalnog dokazivanja na Zapadu.

Zašto je ovo važno?

Zbog rasta potrošnje struje (koja bi se do 2050. mogla učetvorostručiti) i obaveze dekarbonizacije, Srbija mora naći zamjenu za termoelektrane na ugalj. Pored saradnje sa Francuskom, Srbija je pokazala interesovanje i za kupovinu udela od 5 do 10% u mađarskoj nuklearki Paks 2, što bi bio dodatni korak ka osiguranju energetske stabilnosti regije.