Nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, reakcija Teherana nije se dugo čekala. Režim mula uzvratio je napadima na vojne i civilne ciljeve u susjednim zemljama te je praktički zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz u Perzijskom zaljevu kojim se transportira oko 20 posto globalne nafte. Cijena nafte odmah je značajno porasla, što se osjetilo i na njemačkim benzinskim stanicama, piše DW.

Cijene benzina i dizela naglo su skočile. Ovisno o regiji, litra benzina dosezala je i do 2,50 eura, dok se prosječna cijena dizela trenutno kreće nešto iznad dva eura, što je za 30 do 40 centi više nego prije napada na Iran.

Još veći skok zabilježen je kod cijena plina, nakon što je Iran dronovima napao postrojenja za ukapljeni plin (LNG) u Kataru i zaustavio proizvodnju. Iako Njemačka ne uvozi LNG direktno iz Katara, već se oslanja na raznolike izvore poput norveških plinovoda, cijene na europskom veleprodajnom tržištu određuje odnos globalne ponude i potražnje.

Rast cijena energenata ne pogađa samo kućanstva, već i industriju koja se suočava s višim troškovima proizvodnje. Posebno su ugrožene energetski intenzivne grane poput hemijske industrije, proizvodnje čelika, stakla i papira, ali i automobilska industrija te strojogradnja.

Šok za vladu Friedricha Merza

Rat s Iranom pokazao je koliko su visokoindustrijalizirane ekonomije ranjive u eri globalnih kriza. Veronika Grimm, članica vijeća stručnjaka koje savjetuje njemačku vladu, upozorava na rastući rizik od inflacije i dodatnu nesigurnost za investicije.

"Moramo se pripremiti na duže razdoblje povećane nesigurnosti", izjavila je za njemačku medijsku mrežu RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND).

U njemačkoj politici upaljen je alarm. Koalicija CDU/CSU i SPD-a na vlasti je deset mjeseci, a kancelar Friedrich Merz (CDU) obećao je da će oživljavanje privrede biti njegov glavni prioritet. Međutim, očekivani oporavak još nije stigao, a skroman rast zabilježen početkom godine sada bi mogao biti poništen zbog rata s Iranom.

Cijene energenata u Njemačkoj već su snažno porasle nakon ruskog napada na Ukrajinu. Novi rast cijena, uzdrmani globalni lanci opskrbe i dodatna globalna nesigurnost djeluju kao otrov za njemačku privredu.

Ekonomistica Grimm zahtijeva da Evropa svoju opskrbu energijom učini otpornijom kroz diversifikaciju opskrbnih lanaca, puna skladišta, koordiniranu europsku nabavu i ubrzanu izgradnju vlastitih energetskih kapaciteta. Takvi zahtjevi postoje još od prekida ruskih isporuka plina prije četiri godine, no njihova provedba teče sporo. Nakon iznimno hladne zime, skladišta plina u Njemačkoj gotovo su prazna.

Osim energetske krize, rat s Iranom stvara probleme i u transportnom sektoru. Njemačke brodarske kompanije moraju zaobilaziti Perzijski zaljev, što usporava globalne lance opskrbe i ugrožava sigurnost isporuka. Premije osiguranja za pomorski transport rastu, kao i troškovi goriva.

Zračni prostor iznad zaljevskih država djelomično je zatvoren, pa zrakoplovne tvrtke moraju značajno mijenjati rute letova. To ne samo da produljuje putovanja, već i povećava troškove kerozina.

Opasnost od nove inflacije

Sa svakim danom rasta cijena energenata raste i rizik od ponovnog jačanja inflacije. Tvrtke su prisiljene prebaciti veće troškove na potrošače podizanjem cijena svojih proizvoda, što se već dogodilo tijekom energetske krize 2022. godine.

Ako troškovi života rastu, kupovna moć opada, što se negativno odražava na domaću potrošnju. Istovremeno, Njemačka na međunarodnom tržištu postaje manje konkurentna jer su njezini proizvodi skuplji, što je velik problem za izvozno orijentirano gospodarstvo.

Iako je politika svjesna problema, odgovor je zasad prilično suzdržan. Ministrica privrede i energetike Katherina Reiche (CDU) osnovala je radnu skupinu koja svakodnevno analizira situaciju i priprema moguće mjere. Cilj je pratiti kretanje cijena, nadzirati sigurnost opskrbe i procijeniti posljedice za tvrtke. Na društvenim mrežama ova je mjera dočekana i sa satiričnim komentarima.

"Stalno procjenjujemo i pratimo situaciju", rekao je glasnogovornik vlade Steffen Meyer u petak, 6. marta. Glasnogovornik Ministarstva privrede dodao je da vlada podržava mjere za veću konkurenciju i transparentnost na tržištu naftnih derivata. Za procjenu ekonomskih posljedica rata još je prerano, ali, kako je rekao, "rizici su očigledni".

Kritike na račun energetske politike

Savezna vlada zasad odbija izravno intervenirati u cijene na benzinskim postajama, vjerojatno i zato što je kratkotrajni popust na gorivo iz 2022. godine imao ograničen učinak.

Ured za zaštitu tržišnog natjecanja sada treba provjeriti koriste li naftne kompanije krizu za neopravdano dizanje cijena, odnosno prenose li više cijene sirove nafte odmah na kupce iako su im skladišta puna goriva kupljenog po nižim cijenama.

Činjenica je da država dobro zarađuje na visokim cijenama goriva. Gotovo polovica iznosa koji vozači plaćaju na postajama odlazi u državnu blagajnu kroz različite poreze. Lobističke udruge, poput autokluba "Mobil in Deutschland", već su optužile vladu da "puni blagajnu na račun vozača".

Savezna vlada u krizi nastoji pokazati stabilnost i podsjeća na već uvedene mjere za ublažavanje cijena energije, poput smanjenja poreza na električnu energiju za tvrtke. Međutim, kritičari tvrde da vlada kancelara Merza zapravo dodatno potiče ovisnost o fosilnim gorivima umjesto da je smanjuje u skladu s klimatskim ciljevima.

Udruge za zaštitu okoliša i potrošača također kritiziraju usporavanje razvoja obnovljivih izvora energije. Tvrde da zakoni koče izgradnju vjetroelektrana i solarnih projekata, što u vrijeme globalne nesigurnosti čini Njemačku manje otpornom na krize nego što bi mogla biti.