Rat između Izraela i Irana sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta. Specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić upozorava da rast cijena nafte, pad dionica i pritisak na finansijski sistem stvaraju ozbiljne rizike za globalnu ekonomiju.

Neizvjesnost i nestabilnost trenutno dominiraju američkim finansijskim tržištima, a posljedice bi mogle osjetiti ekonomije širom svijeta. Kako objašnjava Ivica Puljić, situacija se pogoršava kako rat između Izraela i Irana ulazi u drugu sedmicu.

„Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi kao i svugdje vladaju neizvjesnost, nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu. Deveti, bolje rečeno deseti dan za redom, svi su na nekom čekanju.“, rekao je Puljić.

Prema njegovim riječima, prvi dani sukoba nisu izazvali velike ekonomske potrese, ali se situacija sada mijenja. „U prvom tjednu američko-izraelskog rata s Iranom, ekonomske turbulencije izgledale su prilično male. No kako počinje drugi tjedan, rizici za globalno gospodarstvo postaju sve ozbiljniji.“

Rast cijena energije i pritisak na tržišta

Puljić ističe da rast cijena nafte direktno utiče na finansijska tržišta, posebno na kamatne stope i tržište obveznica. „Što se tiče finansijskih tržišta, što su cijene nafte veće, to se više preračunavaju kratkotrajne krivulje kamatnih stopa i veći je pritisak na tržište obveznica.“

Dodaje da su globalna tržišta dionica posebno osjetljiva na ovakve promjene. „Mnogo veći rizik ostaje za globalna tržišta dionica, jer veće cijene energije smanjuju izglede za rast, što je potpuno logično, dok više dugoročne kamatne stope smanjuju neto sadašnju vrijednost zarade dionica u rastu. Dakle, komplicirano.“

Ograničavanje povlačenja novca

Prema Puljićevim riječima, pojedine velike kompanije i fondovi već preduzimaju mjere kako bi spriječili paniku na tržištu. „Velike tvrke trenutno zatvaraju, bolje rečeno, možda ograničavaju otkupe kako bi spriječene nagle rasprodaju ne likvidne imovine.“

Takve mjere, upozorava, mogu imati šire posljedice po finansijski sistem. „U finansijskom sustavu, u kojem kredit funkcionira kao novac, ova ograničenja signaliziraju “uništavanje novca“ umjesto stvaranja. Kada fondovi blokiraju povlačenje, to ih prisiljava da prestanu davati nove kredite, što učinkovito smanjuje ponudu novca.“

Pritisak na centralne banke

Puljić navodi da bi se centralne banke mogle naći pod snažnim pritiskom da interveniraju. „Pritisak na središnje banke postoji. One jednostavno imaju pritisak da interveniraju hitnim tiskanjem novca, što je naravno uvijek rizično, kako bi spriječile taj sustavni kolaps.“

Dodaje da bi investitori mogli početi povlačiti novac iz rizičnijih ulaganja. „Investitori bi mogli povući novac iz privatnih ulaganja, što može biti veliki problem, stvarajući efekt prave zaraze na Wall Streetu.“

Nagli skok cijena goriva

Rat je već doveo do snažnog rasta cijena energenata. „Cijene nafte preko noći je skočila za 25%, što je potaklo zabrinutost da veći troškovi energije potaknu inflaciju i naravno ograniče potrošnju američkih potrošača.“

Puljić podsjeća da su cijene goriva u SAD-u već značajno porasle. „Prošlog tjedna, da podsjetimo, cijena običnog benzina po galonu u Americi iznosila je 2.98 dolara. Danas je 3.48.“

Posebno je pogođen sektor transporta i poljoprivrede. „Dizel je poskupio za 24% od početka zračnih napada, što osobito pogađa farmere, industriju i velike kamione, autobuse.“

Trump umanjuje značaj rasta cijena

Puljić navodi da predsjednik Donald Trump pokušava umanjiti ozbiljnost situacije. „Predsjednik Trump umanje značaj naglog porasta cijene nafte opisuje ga kao vrlo malu cijenu za američku i globalnu sigurnost i čak šalje uvredljive poruke da svi koji smo zabrinuti, da smo malo kao budale, ali to je već goli, čisti trumpizam.“

Ipak, prema njegovim riječima, podaci pokazuju da je situacija ozbiljna. „Rat je već uzrokovao najveći poremečaj u obskrbi naftom u povijesti, smanjujući otprilike 20% svjetske obskrbe.“

Puljić na kraju upozorava da bi eventualno preuzimanje iranske nafte moglo dodatno pogoršati globalne odnose. „Trump je prije nekih možda sat, sat i pol vremena izjavio da je rano govoriti o uzimanju iranske nafte, zauzimanju bolje rečeno, ali da on ne odbacuje tu mogućnost.“

Dodaje da bi takav potez mogao otvoriti novi geopolitički sukob. „Ako dođe do takve situacije, onda će doći i do zaoštravanje američko-kineskih odnosa, jer Kina uzima naftu od Irana. A nakon toga, ko zna što se može dogoditi.“

federalna.ba