Američki predsjednik Donald Trump najavio je kraj rata s Iranom nakon gotovo 14 dana intenzivnih borbi, no analitičari upozoravaju da je prerano govoriti o konačnom raspletu sukoba. Dok Washington i Tel Aviv tvrde da je iranski vojni potencijal ozbiljno oslabljen, Teheran je pokazao da i dalje može uzvratiti udarcima.

Vojni analitičar Pero Kovačević istaknuo je za HRT kako su poruke iz američke administracije posljednjih dana bile često kontradiktorne, što dodatno otežava procjenu stvarnih ciljeva operacije.

- Posljednjih 12 ili 13 dana slušali smo različite poruke iz Washingtona, od ministra obrane i načelnika Združenog stožera do državnog tajnika Marca Rubija. Vojska je govorila da je cilj uništavanje iranskog raketnog i nuklearnog potencijala, dok je Trump u nekim trenucima spominjao i svrgavanje režima. Ako gledamo izjave izraelskih dužnosnika, čini se da je krajnji cilj bio promjena režima u Iranu, ali u tome nisu uspjeli, rekao je Kovačević.

Prema njegovoj procjeni, američke i izraelske snage nanijele su Iranu značajne vojne gubitke, ali zemlja nije slomljena.

- Amerikanci su najprije izradili plan napada i odredili ključne vojne objekte koje treba uništiti. Zatim je odlučeno hoće li se to provesti zrakoplovima ili krstarećim projektilima. Iranu su nanesena teška oštećenja. Njihova mornarica je gotovo uništena, a protuzračna obrana znatno degradirana. U vojnom smislu vraćeni su 15 do 20 godina unatrag. Ipak, Iran nije slomljen i uspio je uzvratiti, rekao je Kovačević.

Dodao je kako postoje i naznake da su američke baze u regiji pretrpjele štetu.

- Vidimo da su SAD i Izrael uveli određenu razinu cenzure. Postoje relevantne informacije da su radarski sustavi u Kataru i Jordanu teško oštećeni, a Iran je pokušao gađati i središnji NATO-ov radar u Turskoj, rekao je.

Istodobno, sukob je snažno utjecao na globalno tržište energije. Stručnjak za energetiku Ivica Jakić rekao je kako nikome ne odgovaraju visoke cijene energenata, ali da su se cijene nafte nakon početnog skoka već počele stabilizirati.

- Nikom nije u interesu da cijene energenata rastu, a vidimo da su cijene nafte već počele padati. Kako se kraj sukoba bude približavao, moguće je da će taj trend nastaviti, rekao je Jakić.

Posebno je istaknuo strateški značaj Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine energentima.

- Cijeli svijet i dalje ovisi o Hormuškom tjesnacu. No u energetici se sve više govori o konceptu ‘energija u vlastitom dvorištu’. To uključuje male modularne nuklearne elektrane, ali i proizvodnju e-metanola, amonijaka i vodika. U tom smjeru već intenzivno rade Indija, Kina i Japan, rekao je.

- Hrvatska već razmatra proizvodnju e-metanola, primjerice u Zadru, i jasno daje do znanja da želi razvijati vlastite energetske resurse, osobito uz potencijalnu izgradnju malih nuklearnih elektrana, rekao je Jakić.

U Europi je, međutim, energetska situacija i dalje napeta. Jakić je upozorio da se Njemačka suočava s ozbiljnim problemima u energetskom sustavu.

- Njemačka vlada čak moli građane da ne pune električne automobile između 11 i 13 sati jer tada nema dovoljno električne energije. Istodobno su cijene goriva na benzinskim crpkama vrlo visoke, između 2,48 i 2,50 eura po litri, a u jednom trenutku dosegnule su i 2,80 eura, rekao je.

Zbog toga mnogi Nijemci gorivo kupuju u susjednoj Poljskoj, gdje je znatno jeftinije.

- Litra goriva u Poljskoj stoji oko 1,50 eura pa velik broj Nijemaca prelazi granicu kako bi napunio spremnik. No njemačke vlasti su reagirale pa na povratku provjeravaju vozače i naplaćuju carinu ako su kupili više od 10 litara goriva. Uz to slijedi i kazna, rekao je Jakić.