Međunarodni aerodrom Sarajevo u ovom trenutku je bez uprave. Vršiocima dužnosti direktora Amadeu Mandiću (SDP) i Slobodanu Kadijeviću (Naša stranka) su istekli privremeni mandati, dok paralelno traje političko-pravna saga oko imenovanja novog rukovodstva ove kompanije. Višemjesečni pravni haos je kulminirao nakon što je propao pokušaj imenovanja Dine Selimovića, savjetnika ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, za direktora Aerodroma jer Selimović ne ispunjava zakonske uslove za ovu funkciju, javlja portal Istraga.ba. 

Kriza upravljanja sarajevskim aerodromom traje već duže vrijeme, a posljednjih godinu i po obilježena je nizom privremenih imenovanja i političkih kompromisa unutar vladajuće koalicije stranaka Trojke. Da je ovo javno preduzeće u ozbiljnom problemu zbog neuspjelih (pokušaja) političkih imenovanja, pokazalo se kada je POSKOK počeo istraživati imenovanje NiP-ovog v.d. direktora Sanina Ramezića – koji, baš kao i Selimović, nije ispunjavao uslove za tu funkciju, pa je zato zbog njega morao biti promijenjen Statut Aerodroma. Nakon što je Rameziću i trojici članova Nadzornog odbora JP Aerodrom Sarajevo (Benjaminu Mešaku, Adnanu Mahmutoviću i Žanu Matiću) Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH odredio mjere zabrane obavljanja dužnosti, u decembru 2025. Vlada Federacije je dala saglasnost za novo privremeno imenovanje uprave Aerodroma, to jest Amadea Mandića za v.d. direktora i Slobodana Kadijevića za v.d. izvršnog direktora za razvoj aerodroma. Njihovo imenovanje na period ne duži od tri mjeseca potvrđeno je 10. decembra 2025. – dakle, prije tačno tri mjeseca, što znači da Međunarodni aerodrom Sarajevo od danas više nema upravu.

Podsjetimo, zbog činjenice da je prilikom imenovanja Mandića i Kadijevića federalna Vlada preskočila Nadzorni odbor kao jedini organ nadležan za imenovanje uprave Aerodroma, Općinski sud u Sarajevu je više puta vraćao zahtjev za upis Amadea Mandića u sudski registar na doradu. Tek nakon višestrukih intervencija Mandić i Kadijević upisani su krajem prošlog mjeseca u sudski registar. Međutim, bez obzira na to, njihov mandat traje još od decembra kada ih je potvrdila Skupština Aerodroma. Sada je taj mandat istekao, a jedna od strateški najvažnijih kompanija u Bosni i Hercegovini se nalazi u institucionalnom vakuumu, bez stabilnog rukovodstva i jasne strategije upravljanja.

„Slučaj“ Aerodroma Sarajevo zorno ilustruje sve slabosti modela političkog kadroviranja u javnim preduzećima. Umjesto profesionalnog menadžmenta i transparentnih konkursnih procedura, ključne pozicije u javnim kompanijama aktuelna vlast raspodjeljuje isključivo po principu ja tebi – ti meni. Nisu važne profesionalne kvalifikacije, nije bitno da li željeni kandidat ispunjava uslove konkursa ili ne. Glavni i najvažniji kriterij je politička lojalnost.

Za sve to vrijeme, javne institucije ispaštaju. Sjetimo se samo krize oko imenovanja direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) kada je, opet zbog Konakovićevog “željenog kandidata”, profesora Ismeta Gavrankapetanovića, jedna od najvažnijih zdravstvenih institucija u državi mjesecima funkcionisala u neizvjesnosti pod privremenim upravama.

Aerodrom Sarajevo je posljednjih godina bilježi značajan rast broja putnika i širenje mreže linija, ali dugotrajna institucionalna nestabilnost i politički manevri oko upravljanja prijete da ozbiljno ugroze dalji razvoj ove kompanije. U trenutku kada se govori o mogućim koncesijama i velikim investicijama u aerodromsku infrastrukturu, potezi Trojke su doveli do situacije u kojoj jedno od ključnih javnih preduzeća u Federaciji funkcioniše u režimu improvizacije, privremenih rješenja i političkih kalkulacija.

Svaka nova kadrovska kriza šalje lošu poruku potencijalnim partnerima i investitorima. Ako se ovakav model političkog upravljanja nastavi, pitanje nije samo ko će biti novi direktor Aerodroma Sarajevo, nego hoće li jedna od najvažnijih kompanija uopće moći dugoročno zadržati stabilnost koju je godinama gradila, piše portal Istraga.ba. 

Hronologija krize upravljanja Aerodromom Sarajevo

Februar 2024.
Vlada Federacije BiH imenuje novi Nadzorni odbor Aerodroma Sarajevo na četverogodišnji mandat. Članovi Nadzornog odbora su: Benjamin Mešak (predsjednik), Adnan Mahmutović, Vlado Džoić, Žan Matić i Adil Halilović.

19. novembar 2024.
    Donosi se odluka o imenovanju nove privremene uprave Aerodroma Sarajevo.
20. decembar 2024.
    Nadzorni odbor formalno imenuje vršioce dužnosti Uprave na mandat do 12 mjeseci:

• Sanin Ramezić – v.d. direktor (kadar NiP-a)
• Amadeo Mandić – v.d. izvršni direktor za saobraćaj i usluge u zračnom saobraćaju (SDP)
• Slobodan Kadijević – v.d. izvršni direktor za razvoj aerodroma (Naša stranka)

Mandat im je mogao trajati najduže do 5. decembra 2025. godine.

Septembar 2025.

Vlada FBiH daje saglasnost na izmjene Statuta Aerodroma Sarajevo kojima se ublažavaju uslovi za imenovanje direktora, uključujući zahtjeve za stručnu spremu i iskustvo u aviosaobraćaju. Izmjene Statuta otvaraju sumnju u pokušaj prilagođavanja uslova kako bi Sanin Ramezić mogao biti imenovan za direktora u punom mandatu. POSKOK pokreće istragu.

5. decembar 2025.
   Ističe jednogodišnji mandat vršiocima dužnosti uprave Aerodroma Sarajevo. Vrhovni sud FBiH izriče mjere zabrane obavljanja dužnosti Saninu Rameziću i članovima NO u okviru istrage POSKOK-a.
6. decembar 2025.
   Vlada Federacije daje saglasnost za novo privremeno imenovanje uprave Aerodroma Sarajevo.
7. decembar 2025.
   Skupština Aerodroma Sarajevo potvrđuje imenovanje članova uprave:

• Amadeo Mandić – v.d. direktor
• Slobodan Kadijević – v.d. izvršni direktor za razvoj aerodroma

9. mart 2026.
   Vlada Federacije daje saglasnost za imenovanje Dine Selimovića za vršioca dužnosti direktora Aerodroma Sarajevo. Istovremeno su kao izvršni direktori predloženi Amadeo Mandić i Slobodan Kadijević.

Mart 2026.

Nadzorni odbor Aerodroma Sarajevo odbija potvrditi imenovanje Selimovića jer ne ispunjava zakonske uslove za funkciju direktora, čime proces ponovo ulazi u blokadu, piše portal Istraga.ba.