Sjedinjene Države i Izrael razmatraju mogućnost izvođenja kopnene specijalne operacije u Iranu s ciljem preuzimanja ili neutralizacije zaliha obogaćenog uranija. Takav se scenarij razmatra jer je dio iranskog nuklearnog materijala pohranjen u duboko ukopanim podzemnim objektima koje je teško uništiti zračnim napadima.

Prema navodima više američkih medija, u vladama u Washingtonu i Tel Avivu proteklih dana raspravljalo se o mogućnosti upada specijalnih jedinica u Iran da bi se osigurao nuklearni materijal.

Američki državni sekretar Marco Rubio ranije je u Kongresu poručio da će 'neko morati otići i uzeti ga', aludirajući na iranske zalihe obogaćenog uranija, navodi TWZ.

Američki predsjednik Donald Trump također je rekao da postoji takva opcija, ali da trenutno nije prioritet. 'To je nešto što bismo možda mogli učiniti kasnije', rekao je novinarima u zrakoplovu Air Force One.

Zalihe dovoljne za više nuklearnih bombi

Prema procjenama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran ima oko 441 kilogram uranija obogaćenog na 60 posto.

Takva razina obogaćenja tehnički je vrlo blizu razini potrebnoj za nuklearno oružje, a ona iznosi oko 90 posto. Prema procjenama stručnjaka, postojeće zalihe mogle bi biti dovoljne za najmanje deset nuklearnih bombi ako bi se još obogatile.

Osim toga, Iran raspolaže znatnim količinama uranija nižih razina obogaćenja, što samo povećava zabrinutost zapadnih država.

Stručnjaci upozoravaju da bi dio materijala mogao biti iskorišten i za takozvane prljave bombe, koje ne izazivaju nuklearnu eksploziju, ali šire radioaktivnu kontaminaciju.

Uranij skriven u podzemnim postrojenjima

Najveći dio obogaćenog uranija navodno je pohranjen u nuklearnom kompleksu u Isfahanu, jednom od ključnih iranskih nuklearnih centara.

Takva postrojenja izgrađena su duboko pod zemljom i dodatno zaštićena da bi izdržala zračne napade. Zbog toga pojedini vojni analitičari smatraju da bi jedini način za potpuno osiguranje nuklearnog materijala mogao biti fizički ulazak u postrojenje.

Pritom postoji i neizvjesnost jer međunarodni inspektori više ne mogu pouzdano potvrditi gdje se točno nalaze sve zalihe uranija.

Specijalne snage i stručnjaci za nuklearnu sigurnost

Ako bi se takva operacija pokrenula, očekuje se da bi u njoj sudjelovale elitne specijalne postrojbe, poput američkih jedinica Delta Force i SEAL Team Six, kao i izraelske specijalne snage.

Uz vojnike bi sudjelovali i stručnjaci za nuklearnu sigurnost da bi procijenili može li se materijal izvući iz postrojenja, razrijediti na licu mjesta ili osigurati dok ne stignu dodatne snage.

Operacija s velikim rizikom

Vojni analitičari upozoravaju da bi takva misija bila iznimno složena. Osim ulaska u duboko ukopane objekte, problem predstavlja sam transport nuklearnog materijala jer on mora biti smješten u posebno zaštićenim spremnicima.

Operacija bi se odvijala i u uvjetima aktivnog sukoba, što znači da bi postojala opasnost od reakcije iranskih snaga, uključujući topništvo i druge vojne kapacitete.

Zbog toga pojedini dužnosnici navode da bi se kopnena operacija mogla razmatrati tek ako Iran više ne bude mogao ozbiljno ugroziti snage koje bi sudjelovale u takvoj misiji.