Ovih dana najvažnija informacija u Bosni i Hercegovini jeste stanje na tržištu naftnih derivata. Nestabilnosti na globalnom tržištu energenata ponovno su otvorile pitanje koliko je domaće tržište osjetljivo na vanjske poremećaje i koliko država uopšte ima kapaciteta da reaguje u kriznim situacijama. Redovi na bezinskim pumpama i cijene goriva više od tri KM po litru samo su neki od pokazatelja aktuelnog stanja. 

Bosna i Hercegovina nema rafineriju nafte i u potpunosti zavisi od uvoza nafte i naftnih derivata, prvenstveno iz Srbije i iz Luke Ploče/rafinerije Rijeka (HR), a cijene goriva na domaćem tržištu često su direktan odraz globalnih kretanja, piše Stav.ba.

U takvim okolnostima pitanje energetskih rezervi i strateških zaliha postaje jedno od ključnih pitanja ne samo ekonomske već i sigurnosne politike svake države, a u većini zemalja svijeta upravo su podaci o energetskim rezervama dio sistema nacionalne sigurnosti. Osim u Bosni i Hercegovini.

Upravljanje robnim rezervama je u nadležnosti entiteta, pa tako manji bh. entitet Republika Srpska više ne posjeduje robne rezerve zbog stečaja preduzeća, dok su u Federaciji BiH podaci o robnim rezervama tajna.

Tako bi trebalo biti i kada su u pitanju Terminali Federacije BiH koji javno objavljuju da terminal Blažuj ima kapacitet od 42 miliona litara, ali da se u njemu nalazi manje nafte. Kakav poraz za sistem, a kakav dobitak za sve neprijatelje BiH.

Posljednjih godina sa aktuelnom garniturom Trojke na vlasti, smo svjedoci da se u javnost istupa sa informacijama obavještajnih službi, tajnim podacima, a sada i podacima o tačnom stanju rezervi nafte koje se koriste u slučaju elementarnih nepogoda, skoka cijena ili neko drugog događaja koji paralizira sistem.

U BiH ne morate biti strani obavještajac, uspješan operativac da biste dobili informacije o strateškim rezervama ili politikama, dovoljno je samo da pratite medije. Tu će političari sami ponuditi sve informacije potrebne da se sruši sistem.

U drugim državama svijeta, informacije o količinama, lokacijama i procjenama rezervi uglavnom su dostupne tek uskom krugu ljudi i državnih institucija i ne prezentiraju se javnosti.

Kada je u pitanju Federacija BiH zalihe nafte prvenstveno imaju sigurnosnu funkciju.

- Kapaciteti za formiranje rezervi ponovo su počeli da se zapunjavaju tek u protekloj godini, nakon što je pokrenut proces obnove sistema, prije svega kroz renoviranje i zapunjavanje kapaciteta u Blažuju. U postojećim okolnostima moramo raditi s kapacitetima koje imamo, a prioritet je osigurati da u slučaju poremećaja u snabdijevanju mogu nastaviti funkcionirati osnovne službe – bolnice, policija, vatrogasci, vojska i druge institucije od vitalnog značaja - navodi Damir Kreso, predsjednik uprave Operator- Terminali Federacije.

U Bosni i Hercegovini situacija je, međutim, znatno drugačija. Procjene o generalnom stanju robnih rezervi ili zalihama nafte, nerijetko završavaju u javnom prostoru kroz političke izjave ili medijske istupe. Takav pristup ne samo da stvara pogrešnu sliku o sigurnosti sistema u zemlji, već otvara i pitanje koliko su osobe koje danas vode procese u BiH sposobne za voditi ga.

U zemlji u kojoj se strateške informacije o resursima iznose u javnost, teško je govoriti o sigurnosti. Postavlja se pitanje, postoji li barem naznaka koordinirane strategije onih koji bi se trebali baviti sigurnošću građana u miru? Jer trenutno, građani mogu biti zahvalni samo na činjenici da kriza nije veća, a nikako na sposobnosti onih koji upravljaju sistemom da im olakšaju teret globalnih kriza.