Glavni tužilac Bosne i Hercegovine Milenko Kajganić podnio je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) izvještaj o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu, u kojem je naveo da je pred Sudom BiH trenutno gotovo 300 optuženih za ratne zločine, dok su u proteklom periodu značajni rezultati ostvareni i u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i terorizma.

Kajganić je pojasnio i razloge preraspodjele određenih tužilaca unutar Tužilaštva, uključujući i one koji su ranije radili na prijavama protiv njega, naglasivši da nije bilo smjena, već preraspodjele kapaciteta.

Pred Sudom BiH gotovo 300 optuženih za ratne zločine

Prema riječima Kajganića, trenutno je pred Sudom BiH u toku 51 krivični predmet za ratne zločine protiv 234 optužene osobe. Pred Apelacionim odjeljenjem vodi se pet predmeta protiv 11 optuženih, dok postoji i 43 podignute optužnice protiv 50 nedostupnih optuženih.

„Dakle, sada je pred Sudom BiH optuženo gotovo 300 lica za predmete ratnih zločina“, istakao je Kajganić.

Do sada je za ratne zločine presuđeno 585 osoba, dok je oko 245 osoba trenutno u procesu suđenja.

Glavni tužilac je naveo da su starost optuženih i svjedoka jedan od ključnih problema u ovim predmetima, što utiče na dinamiku suđenja. Također je pojasnio da veći broj optuženih po predmetu odražava strategiju Tužilaštva da se fokusira na najsloženije slučajeve, u kojima često ima više od deset optuženih po jednom predmetu.

Sve optužnice iz 2023. godine, njih 11 protiv 25 osoba, potvrđene su, a među njima se nalaze optužnice za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, civilnog stanovništva, zločine protiv čovječnosti i pomaganje u genocidu.

Kajganić je istakao i visok procenat osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina – 80 posto prvostepenih presuda i 71 posto pravosnažnih presuda.

Trenutno je u Odjelu za ratne zločine u radu 162 krivična predmeta protiv poznatih počinilaca, od čega je 76 predmeta protiv dostupnih osoba u BiH, dok je u 86 predmeta jedan ili više osumnjičenih nedostupan, uglavnom u zemljama regiona. Glavni problem u procesuiranju predstavlja saradnja sa državama regiona, istakao je Kajganić.

Fokus na organizovani kriminal: SKY i ANOM dokazi

Govoreći o predmetima organizovanog kriminala, Kajganić je naglasio da Tužilaštvo BiH posljednjih godina stavlja fokus na slučajeve u kojima su korišteni dokazi iz SKY i ANOM aplikacija.

„Podigli smo 20 optužnica protiv 105 lica, uključujući pripadnike policijskih agencija, bivšeg savjetnika ministra sigurnosti i dva advokata. U prošloj godini podignuto je 10 optužnica protiv 37 osoba“, rekao je Kajganić.

Tužilaštvo je predložilo i trajnu konfiskaciju imovinske koristi u predmetima organizovanog kriminala u vrijednosti od gotovo 29 miliona KM, što je četiri puta više nego prethodne godine.

Kajganić je istakao i pravosnažnu presudu u kojoj su SKY i ANOM dokazi prihvaćeni kao zakoniti, u predmetu Damjanović. Također je naveo uspjehe u predmetu ubistva načelnika policijske uprave Prijedor Radinka Bašića, u kojem su identifikovani naručioci, izvršioci i pomagači.

Za 2026. godinu najavio je intenziviranje rada na predmetima SKY i ANOM aplikacija, te pojačanje kapaciteta Tužilaštva kroz preraspodjelu tužilaca i zapošljavanje šest novih tužilaca.

Korupcija: više optužnica uprkos malom broju prijava

U oblasti korupcije, Tužilaštvo BiH je tokom prošle godine zaprimilo 197 prijava, dok su policijske agencije dostavile samo pet izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, nijedan za visoku korupciju.

Uprkos tome, Tužilaštvo je podiglo 15 optužnica protiv 24 osobe, što je dvostruko više nego u 2024. godini. Među značajnim predmetima su optužnice protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, te protiv Jelene Majstorović, šefice odsjeka za istrage u Upravi za indirektno oporezivanje.

Rast osuđujućih presuda u predmetima korupcije evidentan je – 77 posto prvostepenih i 73 posto pravosnažnih presuda je osuđujuće. Među značajnim predmetima je i pravosnažna presuda u predmetu Vasvija Vidović.

Kajganić je naveo da će u narednom periodu fokus biti na završetku istraga protiv bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića i bivšeg direktora Granične policije Zorana Galića, koji se nalazi u bjekstvu.

Terorizam i strani ratnici

Tužilaštvo BiH trenutno vodi oko 30 potjernica protiv državljana BiH koji su se pridružili ratnim aktivnostima u Siriji, te oko 15 predmeta protiv osoba koje su učestvovale u ratu u Ukrajini.

Na prijedlog policijskih agencija, 11 državljana BiH stavljeno je pod pojačanu finansijsku kontrolu kako bi se spriječilo finansiranje terorizma.

Međunarodna saradnja

Kajganić je istakao da je Tužilaštvo BiH u tri predmeta sarađivalo sa Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO), te da je ratifikovan sporazum sa Eurojustom. Radi se i na sporazumima sa tužilaštvima država Južne Amerike zbog krijumčarenja droge i trgovine ljudima.

Nije bilo smjena tužilaca, samo preraspodjela

Na pitanja novinara o smjenama tužilaca, Kajganić je naglasio da se radi isključivo o preraspodjeli kapaciteta u cilju jačanja odjela za organizovani kriminal. Tužilac Džermin Pašić privremeno je raspoređen u Odjel za ratne zločine zbog potencijalne sumnje u pristrasnost, jer se njegovo ime pojavljuje u službenim zabilješkama u određenim predmetima.

„Što se mene tiče, svi tužioci su imali ili imaju podnesene prijave protiv mene, ali ja nikada nisam sumnjao u nepristrasnost bilo kojeg tužioca. Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost, može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca. Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje“, naglasio je Kajganić.

"Vila na Dedinju"

Govorio je i o predmetu poznatom kao „Vila na Dedinju“, vezanom za Milorada Dodika, i o prebacivanju tužiteljice Stanojlović u drugi odjel. Kajganić je pojasnio da predmet traje od 2015. godine i da je problem u neustupanju dokaza iz Srbije.

„Nisam nikoga smijenio. Samo sam vršio preraspodjelu, želeći da usmjerim kapacitete Tužilaštva u ono što je trenutno najpotrebnije, a to je organizovani kriminal. Ovo nije preraspoređivanje jer neko nekome smeta, nego zato što trebamo da radimo“, rekao je Kajganić.