Vojni sud u Rusiji osudio je 15 optuženih na doživotni zatvor zbog učešća u napadu na tržni centar ‘Krokus’ na obodu Moskve marta 2024. godine kada je ubijeno najmanje 147 ljudi.

Još četvorica su dobili kazne od 19 do 22 godine zatvora, piše BBC na srpskom.

Po broju žrtava, bio je to jedan od najsmrtonosnijih napada u novijoj istoriji Rusije, koje su vlasti označile kao terorizam.

Smrtonosniji je bio samo teroristički napad u Beslanu, gradu u ruskom regionu Sjeverni Kavkaz u Sjevernoj Osetiji, septembra 2004. godine, prenosi Danas.

Tada su čečenski ekstremisti zauzeli osnovnu školu i uzeli više od 1.200 ljudi za taoce.

Ubijeno je 334 ljudi, među kojima i 186 djece.

Sud je prihvatio procjenu istražitelja da su četvorica direktnih učesnika napada na ‘Krokus’ – Dalerdžon Mirzojev, Saidakram Račabalizoda, Šamsudin Fariduni i Muhamedsobir Fajzov – bili članovi grupe Islamska država – pokrajine Korasan.

Tačan broj žrtava napada na tržni centar u kojem je bila i koncertna dvorana do danas nije poznat.

Tužioci su na suđenju rekli da je ubijeno 147 ljudi, dok je Istražni komitet tvrdio da je poginulo 149.

Nedavno su mediji izvijestili da je broj žrtava porastao na 150.

Prošlog septembra, preminuo je muzički producent Dmitrij Sarajev, koji je ranjen u leđa tokom pucnjave u Krokusu.

Grupa Islamska država – krilo Korasan odmah je preuzela odgovornost za napad na Krokus.

Novinska agencija Amak, povezana sa Islamskom državom, nazvala je napad “činom odmazde protiv nevjernika“.

Bio je to prvi napad ove ekstremističke organizacije u Rusiji, ali su njeni njegovi pripadnici ranije napadali ruske mete u inostranstvu – 2022. godine napali su rusku ambasadu u Kabulu.

Ideolozi Islamske države predstavljaju ruskog predsjednika Vladimira Putina kao “neprijatelja islama“, navodeći niz primjera iz istorije za te tvrdnje, kakvo je učešće snaga Sovjetskog Saveza u Avganistanu, potom sukobe u Čečeniji i operacije Rusije protiv Islamske države u Siriji i Zapadnoj Africi.

Posebno nezadovoljstvo, Islamska država je iskazala zbog veza Moskve sa talibanima, koje smatra jednim od svojih glavnih neprijatelja.

Zatvoreno suđenje

Tokom šest i po mjeseci koliko je trajalo suđenje za terorizam, javnost u Rusiji nije imala priliku da čuje iskaze optuženih ili dokaze – sve je održano iza zatvorenih vrata.

Tog 22. marta 2024. publika se okupljala na koncertu benda Piknik – prodato je više od 6.000 karata – kada je u objekat ušla grupa naoružanih muškaraca i nasumično počeli da pucaju.

Najprije su pucali na obezbjeđenje i ljude koji su bili na ulazu, a potom su ušli u koncertnu dvoranu i otvorili vatru.

Potom su zapalili sjedišta, a plamen je zahvatio čitavu zgradu.

Napad je trajao 18 minuta.

Sud je proglasio Mirzojeva, Račabalizodoa, Faridunija i Fajzova krivim za prolazak obuke radi izvršenja terorističkih aktivnosti, ilegalnu trgovinu oružjem, učešće u aktivnostima terorističke organizacije i izvršenje terorističkog napada.

U njihovim biografijama nema očiglednih naznaka da su bili dio neke radikalne grupe: trojica najstarijih su imali porodice i poslove (kao taksista, radnik u fabrici i na gradilištu), dok je najmlađi, Fajzov, bio berberin u Ivanovskoj oblasti i slao je novac njegovoj porodici u Tadžikistanu.

Saučesnici

Osim ove četvorice, sud je još 11 ljudi osudio na doživotni zatvor zbog saučesništva, a još četvoricu na kazne od 19 do 22 godine zatvora iz istih razloga.

Osuđeni su za nabavku i pripremu oružja za četvoricu glavnooptuženih, kao i finansijsku pomoć.

Neki od okrivljenih djelimično su priznali krivicu.

Među ovih 15 optuženih je i vlasnik stana, koji je, prema istražiteljima, znao zašto se iznajmljuje, i porodica koja je prodala automobil reno koji su optuženi koristili nekoliko dana prije napada.

Sami su otišli ​​u policiju, prepoznavši automobil na televiziji, ali su i oni potom optuženi za pomaganje u izvršavanju terorističkog napada.