Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sve otvorenije signalizira da želi što prije završiti rat s Iranom koji je pokrenula prije manje od dvije sedmice. Međutim, takav potez nosi ozbiljne rizike za Sjedinjene Države i njihove saveznike, upozorava Wall Street Journal u analizi o mogućim posljedicama sukoba.

Trump se suočava s rastom cijena nafte i pritiskom dijela vlastite političke baze, pa sada pokazuje znakove da želi smiriti sukob. No, čak i ako Iran pristane na prekid borbi, brzo povlačenje moglo bi ostaviti dugoročne posljedice za globalnu sigurnost i energetsku stabilnost.

Ako Trump proglasi pobjedu, prekine bombardovanje i počne povlačiti golemi zračni i pomorski kontingent koji je rasporedio na Bliskom istoku, to bi kratkoročno moglo smiriti globalna tržišta i uvjeriti američke birače zabrinute zbog mogućnosti novog "beskrajnog rata".

Teokratski režim ostaje prijetnja

Istovremeno, na vlasti u Teheranu ostao bi teokratski režim koji je i dalje bijesan i prkosan, te još uvijek raspolaže nuklearnim materijalom i dijelom svog arsenala projektila i dronova. Time bi Iran praktično zadržao snažan utjecaj nad svjetskim energetskim tržištima, a sigurnost američkih partnera i saveznika bila bi ozbiljno ugrožena. Takav scenario mogao bi čak povećati rizik od još razornijeg regionalnog rata.

Iran poručuje da će se boriti dok ne dobije što želi Iranski zvaničnici tvrde da će se boriti sve dok se ne postigne dogovor pod njihovim uslovima. Među tim uslovima je i zahtjev da Sjedinjene Države plate ratnu odštetu Teheranu.

"Moramo agresora udariti po ustima kako bi naučio lekciju i više nikada ne pomislio pokrenuti agresiju protiv našeg dragog Irana", objavio je prekjučer predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf na društvenim mrežama.

Takve poruke dolaze u trenutku kada Iran procjenjuje da Washington pokazuje znakove nestrpljenja.

Nafta kao geopolitičko oružje

Iran i dalje raspolaže velikim brojem projektila kratkog dometa i dronova, ali i pomorskim minama. Sve to može koristiti za blokadu izvoza nafte i plina ako Hormuški tjesnac postane preopasan za tankere.

Prije početka rata tim tjesnacem svakodnevno je prolazilo oko 20% svjetske opskrbe naftom. Samo u srijedu, tri broda su pogođena u tom području.

"Ako režim opstane – čak i u oslabljenom obliku – šta ga sprečava da svojim projektilima i dronovima prijeti tankerima u Hormuškom tjesnacu i energetskoj infrastrukturi američkih saveznika u Perzijskom zaljevu kad god to poželi?" rekao je Andrew Tabler, bivši zvaničnik Bijele kuće.

Vojni analitičari procjenjuju da bi ponovno otvaranje tjesnaca moglo zahtijevati kopnenu operaciju zauzimanja iranske obale. To bi značilo veliku eskalaciju sukoba i potencijalno mnogo veće američke gubitke.

Slabljenje američkog odvraćanja

Rat pomno prate i Kina te američki saveznici u Aziji. Iako su SAD i Izrael uspostavili zračnu nadmoć, Iran i dalje lansira projektile i dronove, doduše sporijim tempom. Posebno je zapažena iranska sposobnost da preciznim napadima pogodi osjetljive američke vojne ciljeve, poput radara PVO sistema.

Ako bi SAD sada napustile svoje partnere u Perzijskom zaljevu, posljedice bi se osjetile i u Južnoj Koreji, Japanu i Tajvanu. Kina bi dobila veći prostor za širenje utjecaja, dok bi saveznici počeli sumnjati u američku zaštitu.

"Nema jednostavnog izlaza"

Analitičari upozoravaju da je nakon početka rata teško pronaći jednostavan izlaz. Režim je izgubio dio vojne moći, ali ne svu. Ako ostane na vlasti, učinit će sve da se ponovo naoruža.

Dodatni problem je nuklearni materijal:

• Iran posjeduje uranij obogaćen na 60%, što je blizu nivoa za nuklearno oružje.

• Materijal je zakopan duboko pod zemljom.

• Uklanjanje tih zaliha zahtijevalo bi rizičnu kopnenu operaciju.

Zaljevske monarhije u nezavidnom položaju

Lideri država Perzijskog zaljeva javno ne kritikuju Trumpa jer ovise o američkoj odbrani, ali privatno strahuju da je savez sa SAD-om postao veći rizik nego korist.

"Zarobljeni smo između dva ishoda, a svaki je gori od drugog", kaže Mahdi Ghuloom iz think tanka ORF Middle East. Jedan ishod je opstanak bijesnog režima, a drugi je vakuum moći u Iranu. Zaključak analize je da Trumpova politika nije bila dovoljno promišljena, a posljedice rata su pogrešno procijenjene.