Izaslanik Vladimira Putina izjavio je kako Washington "počinje bolje shvatati" važnost ruske nafte nakon "produktivnog sastanka" s američkim pregovaračima o invaziji na Ukrajinu. Sastanak je održan u kontekstu energetske krize izazvane sukobom s Iranom, a uslijedilo je i američko ublažavanje sankcija, piše The Guardian.

Sastanak na Floridi

Ruski pregovarač Kiril Dmitrijev objavio je na Telegramu da je sastanak bio produktivan. "Razgovarali smo o obećavajućim projektima koji bi mogli doprinijeti obnovi rusko-američkih odnosa i trenutnoj krizi na globalnim energetskim tržištima", napisao je. Rasprave su održane u četvrtak na Floridi, bez učešća ukrajinskih predstavnika.

Samo nekoliko sati kasnije, SAD je izdao 30-dnevno odobrenje zemljama za kupovinu ruske nafte i naftnih derivata koji su trenutno na moru, s ciljem stabilizacije globalnih energetskih tržišta uzdrmanih ratom u Iranu.

Ranije ove sedmice SAD je već ublažio neke sankcije na rusku naftu, što je izazvalo kritike da se time puni ruska ratna blagajna. Bivši predsjednik Trump ove sedmice je izjavio da Putin, s kojim je razgovarao u ponedjeljak, želi biti "od pomoći" u vezi s ratom na Bliskom istoku.

Ruski prihodi u porastu

Podaci pokazuju da je Rusija u dvije sedmice od početka rata između SAD-a i Izraela s Iranom zaradila 6 milijardi eura od prodaje fosilnih goriva. To implicira da je Rusija tokom marta ostvarila dodatna 672 miliona eura od prodaje nafte, plina i uglja.

Zaoštravanje odnosa Mađarske i Ukrajine

Mađarska je u četvrtak vratila Ukrajini dva zaplijenjena oklopna bankarska vozila, ali je zadržala gotovinu i zlato vrijedno milione, pozivajući se na istragu o pranju novca. Kijev je taj potez osudio kao krađu. Odnosi dviju zemalja pogoršali su se prošle sedmice kada je Mađarska privela sedam Ukrajinaca koji su prevozili gotovinu i zlato.

Kijev je optužio Budimpeštu da je bankarske radnike, koji su učestvovali u legitimnom transferu, uzela za taoce kako bi izvršila pritisak na Ukrajinu da ponovo pokrene obustavljene isporuke nafte. Privedene osobe su protjerane iz Mađarske i u petak su prešle u Ukrajinu. U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orbán optužio je Ukrajince da planiraju napad na njegovu porodicu.

Čini se da Orbán i njegovi saveznici koriste spor za političku korist uoči izbora sljedećeg mjeseca, na kojima prema anketama zaostaje za protukandidatom Péterom Magyarom i do 20 postotnih bodova.

Spor oko naftovoda Družba

Evropska unija predložila je inspekcijsku misiju na naftovodu Družba u Ukrajini i čeka odgovor Kijeva, rekao je u četvrtak glasnogovornik Evropske komisije. Protok ruske nafte tim naftovodom prema Mađarskoj i Slovačkoj obustavljen je od kraja januara zbog oštećenja. Kijev tvrdi da je ruski napad oštetio opremu naftovoda, dok Slovačka i Mađarska za dugotrajni prekid okrivljuju Ukrajinu.

Ukrajina nudi podatke za razvoj vještačke inteligencije

Ukrajina otvara saveznicima pristup svojim podacima s ratišta kako bi mogli obučavati softver vještačke inteligencije za bespilotne letjelice, izjavio je u četvrtak ministar odbrane.

Kijev ovim potezom želi iskoristiti iskustvo stečeno u odbrani od ruske invazije, u trenutku kada vojske širom svijeta uvode automatizovane sisteme koji mogu navoditi dronove do ciljeva bez pilota ili brzo analizirati ogromne količine podataka.

Strani saveznici i kompanije tražili su pristup ukrajinskim bazama podataka jer su ključne za obuku modela za prepoznavanje uzoraka, oblika te ponašanja ljudi i mašina na ratištu.

Međunarodne napetosti i saradnja

Evropska komisija upozorila je da će smanjiti finansiranje Venecijanskog bijenala ako organizatori ustraju u planu da uključe Rusiju. Komisija je ponovila da će svako kršenje etičkih standarda festivala smatrati kršenjem ugovora, što bi dovelo do suspenzije sporazuma vrijednog 2 miliona eura.

Organizatori Bijenala prošle sedmice su najavili da će Rusiji biti dopušteno učešće, što je potaknulo optužbe iz Ukrajine da se time nudi "pozornica za pranje ratnih zločina". S druge strane, Rumunija i Ukrajina potpisale su pismo namjere o proizvodnji ukrajinskih odbrambenih sistema, uključujući dronove, u Rumuniji.

Rumunija, članica EU i NATO-a, dijeli 650 kilometara dugu granicu s Ukrajinom. Kremlj je u četvrtak optužio Ukrajinu za "bezobzirne" napade dronovima na veliki plinovod u južnoj Rusiji koji vodi prema Turskoj.

"Tokom noći bilo je ponovljenih pokušaja napada dronovima na kompresorsku stanicu Russkaya", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, nazvavši plinovod "međunarodnim objektom" koji "osigurava energetsku sigurnost Turske". "Ovo su apsolutno bezobzirni postupci kijevskog režima", dodao je Peskov.