Vehabijske zajedinice u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina intenzivno se organizuju kroz Udruženja građana. Preko tih udruženja organizuju određene humanitarne ili vjersko-edukativne akcije nastojeći promovisati svoja uvjerenja i ideologiju, te steći utjecaj i ugled u društvu i vrbovati što više mladih.

Preko Udruženja građana nastoji se i u vjerskoj praksi muslimana u BiH stvoriti određeni vid paralelizma u odnosu na Islamsku zajednicu organizujući namaze i predavanja u objektima koja pripadaju udruženjima. Time je koncept paradžemata samo dobio novu formu a zadržao suštinu. Uklopio se u pravni sistem BiH, a nastavio djelovati mimo Islamske zajednice.

Koliko je ovaj novi koncept organizovanja važan za vehabijsku zajednicu u BIH i regiji istakao je u objavi i vehabijski predavač Amir I. Smajić koji je i sam često gost manifestacija koja takva Udruženja građana organizuju.

"Jedna od najvećih blagodati koja nas je – u Bosni i Sandžaku – zadesila nakon rata jeste aktivno djelovanje nevladinih organizacija i udruženja građana koja promovišu pozitivne vrijednosti u društvu, bude vjersku i patriotsku svijest kod našeg naroda te uzimaju aktivno učešće u brojnim korisnim i socijalno-humanitarnim projektima. Prisustvo i djelovanje tih udruženja ni na koji način ne ugrožava rad niti postojanje Islamske zajednice, niti je riječ o takozvanim paradžematima ili nečemu sličnom.

Naprotiv, riječ je o potrebi vremena da se vjerski osviještena omladina organizuje, dā svoj doprinos društvu i da se, iz vlastitog svjetonazora, zalaže za promicanje pozitivnih i korisnih vrijednosti. Na tom putu trebali bismo jedni drugima pomagati, a ne odmagati. Uostalom, većina udruženja svojim djelovanjem često stoji na raspolaganju Islamskoj zajednici i narodu, učestvujući u raznim korisnim projektima i inicijativama od općeg dobra", navodi Smajić.

Smajić naglašava da kroz ta udruženja građanja "djeluju i naše vrijedne daije i šejhovi, koji su – i po znanju i po zalaganju – svakako najpreči da budu imami i hatibi u našim džamijama".

"Međutim, zbog toga što ne žele praviti razne kompromise na uštrb vjere niti se povinovati pogrešnim i nametnutim pravilima, oni se potiskuju na marginu društva, a njihovo korisno djelovanje nastoji se na različite načine ograničiti. Istovremeno se ulaže trud da ih se na razne načine kompromituje – često zbog grešaka pojedinaca – da im se nametne osjećaj niže vrijednosti u društvu i da ih se predstavi kao ubačeni element koji unosi razdor i nered među narod", navodi Smajić. 

Ističe da je važno da "udruženja i daije nastave sa svojim djelovanjem" baš u postojećoj formi - mnogo malih zasebnih udruženja.

"Svakako da postoje greške i propusti koje treba ispravljati i liječiti, ali ne smijemo nasjedati ni na priču da je to nivo koji treba prevazići i da su nam potrebni isključivo „veći“ i „ozbiljniji“ projekti. U osnovi, ta tvrdnja može imati određenu težinu, ali postojanje udruženja ne ometa takve projekte niti ih sprječava. Naprotiv, ako se ugase udruženja ili se djelovanje svede samo na nekoliko „velikih“ i „ozbiljnih“ organizacija time se otvara prostor za vanjske utjecaje, manipulacije i na koncu gašenje.

Zastanimo na trenutak i zamislimo kakvo bi bilo naše stanje kada bismo ostali bez udruženja, bez predavanja, bez halki, druženja i svih korisnih projekata u kojima se međusobno natječemo u dobru. Udruženja su tu – za zajednicu, za narod, za državu, za svakoga, inšallah", kazao je Smajić.