Krajem februara 2026. godine razlika između broja zaposlenih i broja penzionera u Federaciji BiH iznosila je samo 76.115 radnika više. I dok broj zaposlenih opada ili stagnira, broj penzionera raste.

Krajem februara broj zaposlenih je iznosio 542.080, a broj penzionera 465.965.

Samostalni zastupnik Admir Čavalić jučer je tokom rasprave o radu Vlade FBiH za 2023. i 2024. godinu uporedio broj zaposlenih iz maja 2023. (Vlada FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem je formirana u aprilu 2023.) kada je iznosio 541.084, a treću godinu iste Vlade broj je veći samo za 996 osoba.

“Kada se crta podvuče, to znači da je u vrijeme mandata ove Vlade, da li zbog njihovog nerada ili rada, ili nekih okolnosti EU kriza, neka protumači svako kako hoće, je kreirano samo 996 novih radnih mjesta. Ako uđete u strukturu tih radnih mjesta ona su u kantonima u javnom sektoru, a što znači da je vrlo velika šansa od ovih gotovo 1.000 novih radnih mjesta da je većina u javnom sektoru. To je crta rada ove Vlade FBiH”, kazao je Čavalić.

On je kazao da je ranija Vlada FBiH na čijem je čelu bio Fadil Novalić imala rast za 90.000 radnih mjesta.

Prvi veći pad broja zaposlenih bio je nakon uvođenja neradne nedjelje u novembru 2024. godine u FBiH, a zatim nakon povećanja minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM početkom 2025. godine. Od tada do danas je 10.068 manje zaposlenih. Broj zaposlenih u novembru 2024. godine bio je 552.148.

Omjer zaposlenih i broj penzionera je u FBiH 1.16, dok je evropski prosjek 1,7. Sa povećanjem penzija, a smanjenjem stope doprinosa od jula 2025. godine Vlada FBiH iz Budžeta pokriva nedostajući dio novca. Tako je naprimjer tokom 2024. godine iz budžeta uplaćeno 512 miliona KM za isplatu penzija.

Mjesečni rast broja penzionera sa ovakvim trendom stagnacije broja zaposlenih teret je i za Vladu FBiH. Mjere i uredbe koje su donosili tokom 2025. godine pod izgovorom očuvanja radnih mjesta nisu urodila nisu dale željeni rezultat. Iako će i sami poslodavci reći da u FBiH nedostaje radne snage, prema evidenciji nezaposlenih ne bi se tako reklo.

Posebno je to primjetno u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, a u isto vrijeme se povećavaju kvote za strane radnike.

Dugoročno, rast javne potrošnje bez stvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru i bez novih investicija neće se ništa značajno promijeniti.

Sa sve većim socijalnim davanjima, isplatom penzija i drugih naknada, Vlada FBiH već se zadužuje stotinama miliona maraka. Samo za penzije će biti izdvojeno 4,4 milijarde KM, što predstavlja više od polovine ukupnog budžeta. Od doprinosa za PIO predviđen je priliv sredstava od 3,3 milijarde KM, dok će više od milijardu KM biti nadomješteno direktno iz budžeta. Planirano zaduženje Vlade FBiH u ovoj godini je 2,3 milijarde KM.

Iz MMF-a već godinama upozoravaju vlasti na svim nivoima da je neophodno smanjenje javnog sektora, racionalizacija javne uprave, te digitalizacija što više procesa.

No, iz MMF-a uvijek zaborave da je javni sektor glasačka baza vladajućih stranaka pa niko nije spreman na rezove i otpuštanja.