Prošle sedmice njemački kancelar rekao je američkom predsjedniku da je potpuno usklađen s ciljem rušenja režima u Teheranu. No njegov ton prema ratu sada se naglo mijenja.

Još prošle sedmice njemački kancelar Friedrich Merz bio je „na istoj strani” s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u pogledu ciljeva rata protiv Irana.

Sada više ne zvuči toliko entuzijastično, piše POLITICO.

Najmoćniji evropski lider u početnim danima sukoba odlučio je čvrsto stati uz Washington, dok su drugi evropski lideri poput španskog premijera Pedra Sáncheza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona američko-izraelske napade osudili kao nezakonite.

No Merz sada mora napraviti nagli zaokret jer postaje sve jasniji ekonomski i sigurnosni utjecaj rata na najveću ekonomiju Evropske unije, te javno izražava strah da Trump nema strategiju izlaska za okončanje borbi u Perzijskom zaljevu.

U petak je tokom posjete Norveškoj zauzeo dosad najkritičniji ton. Rekao je da rat otvara „velika pitanja” o sigurnosti i dodao:

"On ima golem utjecaj na naše troškove energije i ima potencijal potaknuti masovne migracije."

To je velika razlika u odnosu na njegov posjet Washingtonu prošle sedmice. Tada je, tokom susreta s Trumpom u Ovalnom uredu, izrazio potporu ciljevima rata koje je postavio američki predsjednik. Čak se i nasmijao kada se Trump hvalio razmjerima štete koju su američki zračni napadi nanijeli Iranu te izjavio da je Berlin potpuno usklađen s Washingtonom u potrebi uklanjanja "diktature" u Teheranu.

No kancelar sada više nije raspoložen za smijeh jer posljedice rata — koji ulazi u treću sedmicu — sve više prijete brojnim njemačkim i evropskim interesima. Njegova politička izolacija među ključnim evropskim saveznicima te rastući pritisak koalicijskog partnera, Socijaldemokratske stranke (SPD), potaknuli su ga da posljednjih dana zauzme oštriji stav prema ratu.

Merz sve više strahuje da će rat u Iranu dodatno produbiti ozbiljne ekonomske probleme njegove zemlje — posebno jer će već oslabljen njemački industrijski sektor pretrpjeti novi udar zbog naglog rasta cijena energije. Također se boji da bi sukob mogao unazaditi evropske napore za okončanje ruskog rata u Ukrajini te izazvati novu izbjegličku krizu, upravo u trenutku kada pokušava spriječiti da krajnje desna i antiimigracijska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postane najpopularnija politička snaga u zemlji.

Merz je u petak osudio odluku Trumpove administracije da ublaži naftne sankcije Rusiji kako bi snizila globalne cijene nafte, upozorivši da bi to moglo ponovno napuniti ratnu blagajnu Kremlja i omogućiti Moskvi nastavak invazije na Ukrajinu. Taj potez nazvao je „pogrešnim”.

"Želimo osigurati da Rusija ne iskoristi rat u Iranu kako bi oslabila Ukrajinu”, dodao je Merz.

"Beskonačni rat"

Merz je od početka američko-izraelskih napada slao pomiješane poruke o Iranu. Dan nakon prvog napada izrazio je sumnju da će operacija uspjeti srušiti režim u Teheranu te upozorio na opasnost od "iračkog scenarija". Ipak, rekao je da Njemačka nije u poziciji "držati lekcije" saveznicima te da podržava njihov cilj promjene režima.

Te proturječne poruke izazvale su čak i zbunjenost u iranskoj vladi.

"Ne znamo koji je stvarni stav Njemačke”, rekao je iranski ambasador u Njemačkoj Majid Nili Ahmadabadi za POLITICO. "Čujemo različite glasove iz same vlade.”

No Merz je u srijedu zauzeo nešto oštriji ton prema američko-izraelskim napadima. Stojeći u Berlinu uz češkog premijera Andreja Babiša, izrazio je zabrinutost da SAD i Izrael nemaju plan za završetak sukoba.

"Nemamo interesa za beskonačni rat”, rekao je tada.

Ta promjena djelomično je rezultat sve većeg pritiska unutar EU-a i unutar njegove vlastite koalicijske vlade, gdje zastupnici SPD-a sve otvorenije kritiziraju Merzovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) zbog prevelike popustljivosti prema Trumpu i napadima na Iran.

"Stav CDU-a sve više gubi podršku”, rekao je René Repasi, zastupnik SPD-a u Evropskom parlamentu.

Repasi je dodao da kritika američko-izraelskih napada od strane predsjednika Europskog vijeća Antónia Coste pokazuje koliko je Berlin izoliran. "On zna da je većina država članica uz njega”, rekao je Repasi.

Ove sedmice čak se i italijanska premijerka Giorgia Meloni — inače česta Trumpova saveznica — pridružila evropskim liderima koji su napade na Iran osudili kao kršenje međunarodnog prava.

Merz nije otišao tako daleko — i vjerovatno neće. No političari SPD-a u Berlinu tvrde da je njegov oštriji ton posljednjih dana barem djelomično rezultat pritiska koji su oni izvršili.

"U koaliciji je bilo više rasprava u kojima smo vrlo snažno inzistirali da moramo jasno odbaciti ovaj rat”, rekao je Adis Ahmetović, vodeći zastupnik SPD-a za vanjsku politiku, za radio Deutschlandfunk.

Strah od ekonomskih posljedica i izbjeglica

Merza također potiče zabrinutost zbog ekonomskih rizika dugotrajnog rata, osobito zato što je njemačka energetski intenzivna industrija — koja je već imala probleme prije početka sukoba — posebno osjetljiva na rast troškova.

"Izgledi za ekonomski rast vjerovatno će se i dalje pogoršavati”, napisala je jedna od vodećih njemačkih ekonomistica Veronika Grimm u komentaru za list Handelsblatt. "Za Njemačku to znači da se nade u povratak ekonomskog rasta ponovno smanjuju.”

Očekuje se i da će Njemačka biti među državama EU-a koje će najviše osjetiti posljedice ako eskalacija rata na Bliskom istoku izazove novu izbjegličku krizu.

Prema studiji berlinske Zaklade Rockwool, Njemačka bi bila najčešće odredište za Irance koji bježe od rata — 28 posto ispitanika navelo ju je kao najvjerovatnije odredište, ponajviše zato što u zemlji već živi velika zajednica iranskih izbjeglica.

Ti izazovi dolaze u trenutku kada se Merzovi konzervativci suočavaju s nizom pokrajinskih izbora, u kojima rastuća zabrinutost zbog privrede i rata u inozemstvu igra važnu ulogu — i pomaže jačanju krajnje desnice.

S obzirom na rastuće rizike, Merz je u petak rekao da će raditi na planu za završetak rata kroz razgovore s državama skupine G7 i s Izraelom.

"Njemačka nije strana u ovom ratu i ne želimo to postati”, rekao je Merz. "U tom smislu svi naši napori usmjereni su na okončanje rata.”