Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazana je za naredni ponedjeljak, 23. marta. 

Između ostalih, na dnevnom redu nalazi se prijedlog o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), čiji je predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Naime, oko 23.000 uposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine zaprijetilo je redikalnim mjerama, pa čak i štrajkom ukoliko se hitno ne riješi njihov status. 

Izmjene Zakona propisuju da se u slučaju neusvajanja budžeta institucija BiH, uposlenicima retroaktivno vrše isplate umanjene plate. 

- Osnovica za obračun plaće primjenjuje se od 1. januara tekuće godine za tu godinu, te će nadležne institucije osigurati retroaktivnu isplatu razlike u plaći, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana usvajanja budžeta, ako budžet za narednu fiskalnu godinu ne bude usvojen do 31. decembra tekuće godine, navedeno je u prijedlog zakonskog rješenja. 

Iz primjene ovih odredbi izuzeti su izabrani i imenovani zvaničnici, kao i rukovodeči državni službenici. 

- Cilj donošenja odluke je popravljanje teškog materijalnog položaja zaposlenih, smanjenje netransparentnog trošenja, ukidanje diskriminacije u odnosu na zaposlene u organima vlasti entiteta, ali i izbjegavanje tužbi koje su sada moguće primjenom novog kolektivnog ugovora, koji zahtjeva automatsku godišnju korekciju osnovice bez vezivanja za novi budžet. Naime, takve parnice će saglasno stavovima entitetskih vrhovnih sudova i Ustavnog suda BiH sigurno biti uspješne, ali će pored uvećanih plaća od 1. januara svake godine država morati isplatiti i sudske troškove kao i troškove zastupanja i zatezne kamate, što će u jednom momentu uzrokovati milionske štete za budžet, navedeno je.

Razlog za donošenje zakona jeste, kako je istaknuto, otklanjanje trenutnog lošeg položaja zaposlenih institucijama Bosne i Hercegovine  i to državnih službenika, zaposlenika, policijskih i ostalih službenika kao i profesionalnih vojnih lica koji su oštećeni nedonošenjem budžeta u ustavnim i zakonskim rokovima.

- Naime, budžet se rijetko donosi u propisanim rokovima, a to je do kraja godine (31.12.) za sljedeću budžetsku godinu. Kao rezultat toga, u uslovima promjenjive osnovice koja se sada prilagodava prosječnoj plaći, sve dok se budžet ne donese zaposleni primaju umanjenu plaću po staroj osnovici. Međutim, budžet se planira kao da će se cijele godine plaće isplaćivati po novom koeficijentu, što rezultira viškom na poziciji plaća i naknada koji se troši u razne svrhe, ali gotovo uvijek netransparentno, naglašeno je.

Ovo pitanje, ističe se, nije bilo važno kada se osnovica nije mijenjala, ali postaje izuzetno važno u uslovima galopirajuće inflacije, kada prosječna plaća raste, a plaće zaposlenih u institucijama ostaju iste.

(A.T.)