Odnosi Hrvatske i Srbije ponovno su pod povećalom - i to u trenutku kada globalne napetosti dodatno opterećuju sigurnosnu sliku Europe. Dok traje kriza na Bliskom istoku i neslaganja unutar NATO-a, naoružavanje Srbije kineskim supersoničnim raketama otvara pitanje nove utrke u naoružanju u regiji. Istodobno, oštra retorika iz Beograda uoči izbora dodatno komplicira ionako krhke odnose između Zagreba i Beograda.

Kovačević: To više nije savez kakav poznajemo

Odbijanje većine američkih saveznika da se uključe u pomorsku koaliciju za osiguranje plovidbe kroz Hormuški tjesnac otkriva duboke pukotine unutar NATO-a.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za HRT kaže da je riječ o ozbiljnom poremećaju odnosa među saveznicima. 

- Ako ozbiljno shvatimo riječ savez, onda to znači konzultacije i zajedničko donošenje odluka. Trumpov pristup je drugačiji,  on naređuje, a saveznici biraju hoće li ga slijediti, rekao je. 

Dodaje i da je američka administracija u ovom slučaju djelovala nepromišljeno. 

- Trumpova administracija naprosto radi ono što predsjednik očekuje. Kakav je predsjednik, takve su i posljedice, poručio je. 

Luša: Europljani ne žele ulaziti u tuđi rat

Profesorica Đana Luša ističe da je povjerenje među saveznicima narušeno još od prvog Trumpovog mandata.

- Jako je teško očekivati da će europske zemlje riskirati svoje snage u situaciji gdje mogu biti izravno pogođene iranskim napadima, naglasila je.

Naglašava i šire posljedice moguće blokade Hormuškog tjesnaca. 

- Ne radi se samo o nafti, poremećaj bi pogodio cijelu svjetsku ekonomiju, od energenata do proizvodnje i trgovine, rekla je Luša. 

Galić: Iran je promijenio taktiku, cilj mu je preživjeti

Vojni analitičar Mario Galić upozorava da je Iran promijenio strategiju.

- Više ne napada primarno Izrael, nego arapske saveznike kako bi izvršio pritisak na SAD. Cilj režima je jasan, ostati na vlasti, poručio je.

Dodaje i da SAD zapravo nije računao na pomoć saveznika.

- Nisu oni ni računali da će dobiti pomoć. Hormuški tjesnac važniji je Kini, Japanu i Europi nego Americi, dodao je. 

"Najveći gubitnik mogla bi biti Ukrajina"

Kriza na Bliskom istoku već ima posljedice na druge sukobe, upozorava Luša.

- Ako dođe do eskalacije, najveći gubitnik bit će Ukrajina. Europa će biti rastrgana između više kriznih žarišta, rekla je. 

"Vučićeve optužbe služe unutarnjoj politici"

Kako se približavaju lokalni izbori u Srbiji, zaoštrava se i retorika prema Hrvatskoj. Luša smatra da je riječ o političkoj taktici.

- Srbija koristi stvaranje neprijatelja za mobilizaciju birača. Hrvatska ne smije upasti u tu klopku, poručila je. 

"Srbija se ozbiljno naoružava"

Prema dostupnim podacima, Srbija je posljednjih godina značajno povećala vojnu moć, uključujući nabavu kineskih i drugih sistema.

- Takav razvoj situacije zahtijeva jačanje obrambenih kapaciteta Hrvatske, ali bez nepotrebnog zaoštravanja, Luša upozorava. 

"Hrvatska nema odbranu od tih projektila"

Galić iznosi zabrinjavajuću procjenu. 

- Ti projektili mogu pogoditi praktički bilo koju točku u Hrvatskoj. Trenutno nemamo adekvatnu obranu, poručio je.

Kao moguće rješenje navodi izraelski sistem.

- Postoji samo jedan sustav koji to može - Davidova praćka, naglasio je. 
Govoreći o mogućoj zaštiti, Galić procjenjuje - najmanje tri sustava - za Zagreb, Slavoniju i Dalmaciju bila bi nužna za osnovnu obranu teritorija, kazao je.

Luša poziva na oprez u komunikaciji. 

- Hrvatska treba nastupati kao članica EU i NATO-a - smireno i bez dodatnog zaoštravanja, poručila je.  

Dok globalne sile odmjeravaju snage na Bliskom istoku, refleksija tih sukoba sve se više osjeća i u jugoistočnoj Europi.

Hrvatska i Srbija ponovno se nalaze u osjetljivoj fazi odnosa, gdje politička retorika, vojno naoružavanje i nesigurnost unutar NATO-a zajedno stvaraju potencijalno nestabilnu kombinaciju.