Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ponovo je u središtu političkih rasprava, ovog puta potaknuto izgradnjom Južne interkonekcije. Zabrana raspolaganja državnom imovinom, uvedena i višekratno proširivana odlukama visokih predstavnika, sada predstavlja pravnu prepreku za realizaciju projekta – a svaki pokušaj njenog rješavanja otvara dalekosežna politička pitanja o državnosti BiH, piše Stav.ba.

Imovinsko-pravni odnosi na trasi gasovoda u nadležnosti su općinskih organa administracija kroz čije područje prolazi, nakon što je Vlada Federacije BiH utvrdila javni interes za izgradnju. Parcele u privatnom vlasništvu bit će otkupljene procesom eksproprijacije, ali gradnja na jedinicama državne imovine ostaje otvoreno pravno pitanje. Investitori i izvođači neće uživati pravnu zaštitu dok to poglavlje ne bude zatvoreno.

Ustavni sud i decenije ignoriranja

Ustavni sud BiH donio je 2024. godine presudu kojom je potvrđeno da šume i šumsko zemljište predstavljaju državnu imovinu, nadovezujući se na odluke iz 2019. i 2021. godine. Sud je pojasnio da se pod raspolaganjem smatra svaki direktni ili indirektni prijenos vlasništva, te da državnom imovinom može raspolagati isključivo njen titular – Bosna i Hercegovina.

Komisija za državnu imovinu, osnovana 2005. odlukom Vijeća ministara, mogla bi razmatrati izuzimanja od privremene zabrane raspolaganja, ali je godinama blokirana, prvenstveno zbog opstrukcije iz Republike Srpske. Uz neaktivnu komisiju, preostaju samo dva pravna puta: intervencija visokog predstavnika ili usvajanje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH.

RS decenijama ignorira odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda, nastavljajući koristiti i knjižiti državnu imovinu kao entitetsko vlasništvo. Najočitiji primjer je planirani projekt hidrocentrale Buk Bijela na Drini, od kojeg su kineski investitori odustali upravo zbog nesređenog statusa državne imovine. Sada se, prema navodima, za isti projekt interesuju investitori iz SAD-a. Kantoni pod upravom HDZ-a također raspolažu državnom imovinom, samo uz formulaciju "javnog dobra" – što Ustavni sud eksplicitno odbacuje.

Čović, Dodik i američki pritisak

Lider HDZ-a Dragan Čović u posljednjim mjesecima aktivno komentariše pitanje državne imovine, pokušavajući ga iskoristiti kao polugu u unutrašnjim pregovorima. Prema navodima, planira to pitanje iznijeti i pred State Department u kontekstu ustupaka oko Izbornog zakona BiH.

Vlasti u RS-u, posebno nakon ukidanja sankcija lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, grade sve bolje odnose s američkom administracijom. Novi predsjednik RS-a Siniša Karan odmah po preuzimanju dužnosti počeo je govoriti o investicijama, a zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje glavna prepreka punjenju entitetskog budžeta koji tone u sve veće dugove.

Predstavnici američke administracije već su obišli državne institucije i razgovarali o ovom pitanju. Prema navodima, insistira se da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne zakon o državnoj imovini – što je tema o kojoj OHR godinama raspravlja s akademskom zajednicom i političarima, ali kojoj se protivi Njemačka, a uz nju i dio članica Vijeća za provedbu mira (PIC).

Ishod ostaje dvojak. Usvajanje zakona koji bi inkorporirao sve odluke Ustavnog suda i napravio reviziju nezakonitih upisa vlasništva bio bi pozitivan presedan koji bi stabilizovao investicijsku klimu u cijeloj zemlji. Kompromisni zakon skrojen po mjeri entitetskih interesa, bez obračuna s prethodnim nezakonitim praksama, gurnuo bi državu u sivu zonu gubitka elemenata državnosti – i osigurao još dvije decenije entitetskih hvalospjeva o BiH kao pukoj "državnoj zajednici".