Dionice u Kini i Hong Kongu na putu su prema najgorem danu u gotovo godinu dana zbog rata na Bliskom istoku.

Ulagači su masovno rasprodavali dionice u sektorima od tehnologije do turizma i poljoprivrede, strahujući da će ih pogoditi rast cijena nafte i slabija potražnja, dok američko-izraelski rat protiv Irana pojačava strah od stagflacije i potresa na globalnim financijskim tržištima.

No sektori poput ugljena, nafte i električnih vozila privukli su priljev kapitala jer se ulagači klade da će profitirati od sve jače težnje za energetskom sigurnošću potaknute naftnim šokom, izvještava Reuters.

Kineski referentni indeks Shanghai Composite potonuo je 2.5 posto do stanke za ručak i na putu je prema najvećem jednodnevnom padu od travnja 2025. Indeks najvećih kompanija CSI300 pao je 2.4 posto i dotaknuo najnižu razinu u četiri mjeseca.

Hongkonški indeks Hang Seng pao je za 3.5 posto.

Kako je ranije objavljeno, dionice su pale, a cijene nafte porasle nakon što su Donald Trump i iranski čelnici razmijenili prijetnje oko strateški važnog Hormuškog tjesnaca, dok je Izrael poručio da bi rat mogao trajati još nekoliko sedmica.

Eskalacija je snažno pogodila burze, pri čemu su Seoul i Tokio, koji su prije početka rata bili među najuspješnijim tržištima, podnijeli najveći teret rasprodaje i u jednom trenutku pali čak 6 odnosno 5 posto.

CIJENE NAFTE RASTU

Cijene nafte na londonskom tržištu snažno su porasle i prošle sedmice, treće zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku i dalje onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 8,8 posto, na 112,19 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 98,32 dolara.

Na američkom su tržištu cijene blago pale jer je najnovije izvješće pokazalo da su zalihe nafte u SAD-u porasle. Europsko je tržište, pak, znatno ovisnije o nafti s Bliskog istoka, pa su cijene i prošle sedmice porasle.

Cijene nafte povišene su i zbog toga što se trgovci plaše da bi meta napada mogla postati i energetska infrastruktura.

Sve u svemu, cijene nafte zadržat će se na povišenim razinama sve dok traje kriza na Bliskom istoku. Analitičari Citi banke očekuju da bi do deeskalacije sukoba moglo doći za četiri do šest sedmica, pa bi potom cijena barela na londonskom tržištu mogla ponovno pasti u raspon od 70 do 80 dolara.

No, ako se poremećaj izvoza s Bliskog istoka dodatno pogorša, cijene barela mogle bi dosegnuti 120, pa i 150 dolara u idućim mjesecima, pišu analitičari Citija u osvrtu na situaciju na tržištima.

Ponajviše zbog krize na Bliskom istoku, cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine oko 83, a na američkom tržištu oko 72 posto.