Američki saveznici u Perzijskom zaljevu sve su bliže odluci o pridruživanju borbi protiv Irana, zauzimajući oštriji stav nakon niza napada koji su ugrozili njihova gospodarstva i ojačali prijetnju Teherana da će uspostaviti dugoročnu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, piše The Wall Street Journal.

Nedavni potezi zaljevskih zemalja podupiru američku sposobnost izvođenja zračnih udara i otvaraju novu frontu pritiska na financije Teherana, iako zasad ne uključuju izravno slanje vlastitih vojski u sukob. To je granica koju zaljevski vladari dosad nisu željeli prijeći, no pritisak raste jer Iran prijeti ostvarivanjem većeg utjecaja nad energetski bogatom regijom.

Saudijska Arabija mijenja stav

Saudijska Arabija nedavno je pristala dopustiti američkim snagama korištenje svoje zračne baze Kralj Fahd na zapadu Arapskog poluotoka, potvrdili su izvori upoznati s odlukom. Prije početka sukoba, Kraljevina je izjavila da neće dopustiti korištenje svojih objekata ili zračnog prostora za napade na Iran, pokušavajući se tako distancirati od rata.

Taj je pokušaj propao nakon što je Iran počeo zasipati ključne saudijske energetske objekte i glavni grad Rijad projektilima i dronovima. Prema izvorima, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman sada želi ponovno uspostaviti moć odvraćanja i blizu je odluke o pridruživanju napadima. Jedan od izvora tvrdi da je samo pitanje vremena kada će Kraljevina ući u rat.

"Strpljenje Saudijske Arabije s iranskim napadima nije neograničeno", izjavio je saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan novinarima prošli tjedan nakon niza iranskih napada na energetsku infrastrukturu u Zaljevu. "Svako uvjerenje da zaljevske zemlje nisu sposobne odgovoriti pogrešna je procjena."

UAE cilja iransku imovinu

Ujedinjeni Arapski Emirati u međuvremenu su počeli suzbijati imovinu u iranskom vlasništvu, prijeteći ključnoj liniji opskrbe za vlasti u Teheranu. Istodobno raspravljaju o slanju vlastite vojske u borbu i lobiraju protiv bilo kakvog prekida vatre koji bi ostavio netaknutima dijelove iranskih vojnih sposobnosti.

"Određene institucije izravno povezane s iranskim režimom i Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) bit će zatvorene u sklopu ciljanih mjera jer je utvrđeno da su zlorabljene za promicanje agendi koje ne služe iranskom narodu te da krše zakone UAE-a", priopćila je vlada.

UAE, koji je godinama služio kao financijsko središte za iranske tvrtke i pojedince, upozorio je na početku sukoba da bi mogao zamrznuti milijarde dolara iranskih sredstava. Takvi potezi mogli bi značajno ograničiti pristup Teherana stranoj valuti i globalnim trgovačkim mrežama u trenutku dok se iransko gospodarstvo urušava pod teretom inflacije i sankcija.

Neizbježan ulazak u sukob?

Iako su zaljevske države javno tvrdile da neće sudjelovati u napadima na Iran niti dopustiti korištenje svog zračnog prostora u tu svrhu, stvarnost je složenija. Videozapisi koje je potvrdio Storyful, u vlasništvu News Corpa, sugeriraju da su neki projektili zemlja-zemlja korišteni za napad na Iran lansirani iz Bahreina.

Uz to, pet američkih zrakoplova za opskrbu gorivom oštećeno je u iranskom raketnom napadu na zračnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, rekli su američki dužnosnici. Američka vojska odbila je komentirati pomažu li arapske zemlje u borbi, navodeći da će prepustiti zaljevskim državama da govore u svoje ime.

Ovi koraci UAE-a i Saudijske Arabije pokazuju kako arapske monarhije postaju sve dublje uvučene u američku i izraelsku ofenzivu protiv Irana, što je pozicija koju bi najradije izbjegle. Izravan napad na Iran pretvorio bi ih u otvorene sudionike u sukobu s većim rivalom s druge strane Zaljeva.

Također se pribojavaju da bi ih predsjednik Trump mogao iznenada napustiti proglasi li kraj rata, ostavljajući ih da se same nose s Teheranom. Postoji i zabrinutost da bi njihovo sudjelovanje bilo samo simbolično i da ne bi promijenilo tijek rata.

Iranske prijetnje ne ostavljaju izbora

Međutim, Iran im svojim potezima ne ostavlja mnogo izbora, pogotovo nakon nedavne najave da nakon rata želi imati ulogu u upravljanju Hormuškim tjesnacem. Iran je već zatvorio taj ključni plovni put napadima na brodove, dok je nekima dopuštao prolaz.

Teheran je nedavno poručio arapskim dužnosnicima da želi naplaćivati cestarinu, po uzoru na Egipat i Sueski kanal, rekli su izvori upoznati s razgovorima. Ova prijetnja energetskoj žili kucavici regije uslijedila je nakon što je Iran zasuo svoje arapske susjede projektilima i dronovima, gađajući luksuzne hotele, zračne luke, rafinerije i skladišta goriva.

Samo se UAE morao obraniti od više od 2000 napada. Čelnici zaljevskih država, posebice UAE-a i Saudijske Arabije, u redovitim telefonskim razgovorima vrše pritisak na Trumpa da dovrši posao i uništi iranske vojne sposobnosti, tvrde arapski dužnosnici.