Rat na Bliskom istoku počinje ozbiljno ugrožavati globalnu opskrbu poluvodičima, a u fokusu problema nalaze se energenti i sirovine bez kojih proizvodnja čipova jednostavno ne može funkcionirati.

Najveći rizik dolazi od poremećaja u opskrbi prirodnim plinom i helijem, ključnim resursima za tu industriju. Što duže traje blokada Hormuškog tjesnaca, to je veća opasnost od ozbiljnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe. Iako je sukob geografski ograničen na Bliski istok, njegove posljedice daleko nadilaze regiju, a razlog leži u strukturi industrije poluvodiča, izrazito globalno isprepletenoj i fragmentiranoj, piše Tagesschau.

Drugim riječima, različiti dijelovi svijeta specijalizirani su za različite faze proizvodnje: zemlje Zaljeva dominiraju u opskrbi sirovinama, Sjedinjene Države prednjače u dizajnu čipova dok se većina napredne proizvodnje odvija u Južnoj Koreji i na Tajvanu.

'Lanac je toliko globalno povezan da nijednu kariku nije moguće jednostavno zamijeniti', upozorava Jochen Stanzl, glavni tržišni analitičar Consorsbanke. Osobito ističe ovisnost o energentima s Bliskog istoka i heliju iz Katra te kaže: 'Ako to nestane, sustav se raspada.'

Za sada do potpunog prekida nije došlo, ali upozorenja dolaze i iz same industrije. Proizvođači čipova iz Južne Koreje već upozoravaju na moguće dugoročne poremećaje u opskrbi ključnim materijalima poput helija, kaže Tanjeff Schadt iz PwC Strategyja.

Helij kao kritična karika

Helij, nusprodukt prerade prirodnog plina, nezamjenjiv je u proizvodnji čipova jer se koristi za hlađenje sofisticirane opreme. Problem je u tome što njegova globalna proizvodnja ima vrlo ograničene izvore. Oko polovice dolazi iz SAD-a, ali taj dio uglavnom se koristi za domaće potrebe, a ostatak svijeta oslanja se na Katar, u kojem se proizvodi oko 40 posto globalnih količina.

No zbog sukoba u Perzijskom zaljevu Katar je smanjio ili djelomično obustavio proizvodnju plina, a istodobno iranska blokada Hormuškog tjesnaca ograničava izvoz energenata i helija prema svjetskim tržištima.

Posljedice bi najviše mogle pogoditi Tajvan i Južnu Koreju, gdje se nalaze ključni globalni proizvođači čipova poput TSMC-a i Samsunga. 'Oko 90 posto naprednih čipova proizvodi se na Tajvanu', ističe Schadt. Upravo zato poremećaji u opskrbi energijom predstavljaju ozbiljan rizik.

Prema Stefanu Kemperu iz BNP Paribasa, TSMC sam troši oko 10 posto ukupne energije na Tajvanu, što ga čini najvećim pojedinačnim potrošačem. U slučaju racionalizacije energije, proizvodnja čipova bila bi među prvima na udaru, što bi se brzo prelilo na globalno tržište u vidu manjka i rasta njihove cijene.

Jochen Stanzl upozorava na još ozbiljniji scenarij: potpuni prekid opskrbe helijem. 'Tajvan i Južna Koreja imaju zalihe za otprilike tri mjeseca, a nakon toga proizvodnja bi se morala zaustaviti jer helij za hlađenje nije moguće zamijeniti', kaže.

Takav razvoj događaja doveo bi do kolapsa globalnog lanca opskrbe poluvodičima, crnog scenarija koji bi imao ozbiljne posljedice za cijelu svjetsku ekonomiju. Za sada većina analitičara ipak očekuje da će se situacija u Hormuškom tjesnacu i šire u regiji stabilizirati, prenosi tportal.hr.