Akcize na gorivo neće biti ukinute, a nakon što su delegati SNSD-a u Domu naroda BiH srušili kvorum pa se nije ni raspravljalo o dopunama Zakona o akcizama koji je ranije usvojio Predstavnički dom BiH.

Delegati koji slijede narativ lidera stranke Milorada Dodika tvrde da bi se usvajanjem dopuna zakona kojima bi Savjet ministara BiH mogao ukinuti akcize na period od mjesec do pola godine ujedno izvršio prenos nadležnosti.

Taj stav ponovio je i premijer Republike Srpske Savo Minić.

No, ekonomska analitičarka i stručnjakinja Svetlana Cenić kaže da uvjeravanja koja stižu od entitetskih vlasti nisu tačna.

“To nije prenos nadležnosti, ali nešto drugo jeste”, rekla je Cenić u komentaru za Buka magazin.

Ona pojašnjava da se porezi i porezna politika nikada ne uređuju uredbama i odlukama, već isključivo i samo zakonom.

“Moraju promeniti zakon koji bi sve te odredbe tačno propisao – kada, koliko, u kom slučaju se ukida. Ne može se dati Veću ministara pravo da po svom nahođenju uređuje tu oblast. To je jednostavno tako i to bi, da ide na ocenu ustavnosti, palo na Ustavnom sudu”, kaže Cenić.

Druga je stvar, dodaje, što ukidanje akciza nikome nije u interesu, a ne samo SNSD-u jer bi osim pada prihoda od akciza bili smanjeni i prihodi od PDV-a koji se posljednji obračunava u strukturi cijene litre goriva.

“Od putarina i akciza godišnje se prikupi 1,6 milijardi KM. To je ogromna cifra”, rekla je Cenić ponavljajući da dopune zakona usvojene u Predstavničkom domu nisu “nikakav prenos nadležnosti”.

Podsjeća da su indirektni porezi i akcize davno riješene u sistemu indirektnih poreza , a dodatno utvrđene zakonom iz 2009. od kada ništa nije mijenjano.

Nejasno je i zašto je SNSD sada protiv ukidanja akciza budući da su tu mjeru podržali početkom marta 2022. u Predstavničkom domu BiH, nakon čega je delegatkinja Dušanka Majkić uložila amandman kojim se ukidanje ograničava na mjesec. Dom naroda je usvojio njen amandman pa je Prijedlog zakona usvojen u različitom tekstu, a oba doba nikada nisu usaglasila tekst pa je tadašnji pokušaj privremenog ukidanja akciza propao.  

“To je standardna igranka. Ne usaglase tekst,  podrže u prvom čitanju, svi su kao za usvajanje, ali znaju da neće proći. Znaju da neke stvari nisu sprovodive. Sjetimo se povrata PDV-a na prvu nekretninu. Nikada to nije zaživelo. Je li usvojeno – jeste. Je li iko dobio novac nazad – nije. Šta su uradili? Porasla cena stanova. Te njihove priče bacite niz vodu. Nikome nije u interesu da dobije manje novca u entitet u izbornoj godini, državu boli uvo. Kada bi sve propalo država je prva u doznačavanju sredstava”, smatra Cenić.

Upitana kako onda amortizovati rast cijena goriva kaže da se to radi najčešće i najefikasnije kroz robne rezerve koje BiH nema.

“Robne rezerve ne postoje. Gde je interventna nabavka”, pita se Cenić.

Vlastima savjetuje da preusmjere budžet, da se djeluje interventno i da se pokuša preventivno djelovati na rast cijena.

“U Republici Srpskoj robne rezerve i ne postoje. A u Federaciji, mislim, samo na papiru. Ali to je ono što stabilizuje cene. To što će ograničiti maržu ili nešto tako, može da izazove dalje nestašice. Zato je najbolje kad se na tržištu pojavi još proizvoda iz robnih rezervi jer trgovci ne mogu dizati cene u beskraj”, dodaje Cenić.

Komentarišući prijedlog Milorada Dodika o povratu 10 ili 20 odsto novca od plaćenih akciza smatra neozbiljnim.

“To je ponižavajuće glup predlog”, ocjenjuje Cenić.

U tom slučaju građani bi u toku radnog dana morali izdvojiti vrijeme za odlazak do poreske uprave, platiti gorivo, parking i čekati u redu da bi dobili povrat od nekoliko konvertibilnih maraka.

Ujedno, to bi bio argument vlastima da pola godine pred izbore zaposle dodatni kadar.

“Kad Dodik priča o ekonomiji ja se prevrnem, napravim četiri salta. On ne priča o ekonomiji, on priča”, zaključuje Cenić.