Tijekom rata na Bliskom istoku, Naftna industrija Srbije (NIS) nabavljala je naftu iz Norveške, Gvajane, Iraka, Kazahstana i SAD-a, piše Forbes Srbija.

Na pitanje NIS-a imaju li problema s opskrbom sirovom naftom zbog rata i krize na Bliskom istoku te hoće li i u kojoj mjeri ova situacija utjecati na cijene naftnih derivata, NIS je odgovorio da kompanija nastavlja prilagođavati svoje poslovne modele.

„Pažljivo pratimo razvoj situacije na tržištu nafte i naftnih derivata te poduzimamo odgovarajuće mjere. A to je s ciljem osiguranja stabilnosti poslovanja, nabave sirove nafte i sigurnosti opskrbe tržišta. Sve benzinske stanice kompanije NIS redovno rade i uredno su opskrbljene svim vrstama naftnih derivata. Prodaja goriva odvija se normalno i bez prekida“, naveli su u odgovoru.

Kada je riječ o cijeni derivata, kompanija je naglasila da poštuje sve odluke nadležnih tijela, uključujući i uredbu Vlade Srbije o ograničavanju cijene naftnih derivata.

Izvor Forbesa potvrdio je da situacija nije kritična, ali zahvaljujući činjenici da NIS ima moderniziranu rafineriju koja mu daje veći izbor.

„Doslovno se kupuje gdje god je moguće i čija je nafta dostupna, a može se preraditi u rafineriji u Pančevu“, objašnjava izvor Forbesa Srbija dobro upućen u trgovinu sirovom naftom.

Prema podacima Agencije za energetiku iz 2021. godine, Srbija je 20,7 posto sirove nafte pokrivala iz vlastitih kapaciteta, dok je 79,3 posto uvozila. Kada se pogleda struktura uvoza, prema tim podacima, 64 posto nafte nabavljeno je iz Iraka, oko 23 posto iz Rusije, 10 posto iz Kazahstana, dok je oko tri posto uvezeno iz Norveške.

Iako je javnost, nakon privatizacije NIS-a od strane Gazproma, vjerovala da sirova nafta u NIS dolazi isključivo iz Rusije, to nije bilo istina. U prosjeku je ruska nafta činila između četvrtine i petine ukupno uvezene nafte. Dominirala je nafta uvezena iz Iraka, piše Forbes.

Prema istim podacima, u Srbiju je 2022. godine uvezeno 3,234 miliona tona nafte. Većina uvoza sirove nafte, oko 52 posto, došla je iz Iraka, dok je ostatak došao iz Rusije i Kazahstana. Zbog rata u Ukrajini i sankcija EU protiv Rusije, NIS je u jednom trenutku povećao uvoz ruske nafte. I to s prosječnih oko 23 posto na gotovo polovicu. Istovremeno, udio uvoza iračke nafte se smanjio.

Situacija se promijenila šestim paketom sankcija protiv Rusije, kada je EU zabranio kupovinu, uvoz i transport nafte koja dolazi iz Rusije. Tada Srbija nije dobila izuzeće od primjene te mjere, pa je uvoz ruske nafte zaustavljen.

Na dan kada je istekao rok za sporazum između MOL-a i Gazproma o kupovini i prodaji većinskog paketa dionica NIS-a, stigla je nova dozvola od američkog OFAC-a. Mađarski MOL objavio je da je dobio dozvolu za dovršetak ove transakcije do 22. maja. Drugim riječima, pregovaračima su dana još dva mjeseca da postignu dogovor.

Nekoliko dana ranije, OFAC je produžio do 17.  aprila dozvolu za uvoz sirove nafte NIS-u. Pretpostavka je da će i nakon isteka ovog roka biti produžena do novog, majskog roka za izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a.