Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto obratio se učesnicima u okviru edukativne stručne posjete koju organizira Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK) za učenike Srednje škole za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, istakavši da su za smanjenje smrtnosti na cestama u BiH ključni kvalitetnije obrazovanje vozača i sigurnija infrastruktura.

Govoreći o stanju sigurnosti na cestama, Forto je upozorio na visoku cijenu koju društvo plaća zbog saobraćajnih nesreća.

- Najskuplja cijena koju jedno društvo može platiti je cijena ljudskog života. U saobraćaju godišnje u BiH pogine oko 220 osoba. Među najgorima smo u Evropi po procentu poginulih na cestama - istakao je Forto.

Naglasio je da je, uz unaprjeđenje infrastrukture, ključno ulagati u obrazovanje.

- Infrastruktura mora biti bolja, moramo imati sigurnije ceste gdje je teže doći u situaciju koja je opasna po život. Međutim, jedan od ključnih stubova smanjenja smrtnosti na cestama je obrazovanje - istakao je.

Najavio je i izmjene podzakonskih akata koje će pooštriti proces sticanja vozačke dozvole.

- Kada mladoj osobi date vozilo, dali ste mu oružje u ruke i ne samo da tim oružjem može povrijediti sebe, već i bilo koga oko sebe - upozorio je Forto.

Dodao je da su slične reforme već dale rezultate u regionu.

- Hrvatska je bila slična nama do prije nekoliko godina, a sada su napravili ogroman iskorak jer su pooštrili sistem - naglasio je.

Ukazao je i na problem nedovoljno zahtjevnih kriterija za instruktore vožnje u BiH.

- Da biste postali instruktor vožnje u BiH, moguće je dobiti certifikat kroz vikend kurs od 35 časova, dok se u nekim državama Evropske unije obuka kreće i do 300 ili 900 časova. Ako posljedica toga bude da obuka bude nešto skuplja, nemam problem s tim ako ćemo spasiti jedan ljudski život - kazao je Forto.

Najavio je da je već pokrenuo proces reformi.

- U narednom periodu možete očekivati izmjene podzakonskih akata koje se možda nekima neće svidjeti - onima koji su navikli da budu u komisijama i primaju naknade, a da nisu na kvalitetan način učestvovali u obuci mladih ljudi ili instruktorima koji su navikli da bez problema rade obuke kao do sada. To više nije prihvatljivo - poručio je Forto.

Osvrćući se na ulaganja u infrastrukturu, naveo je primjer Helsinkija.

- Helsinki, kao milionski grad, tokom jedne godine nije imao nijednu ljudsku žrtvu u saobraćajnim nesrećama. To su postigli, osim vrhunskim obrazovanjem, i ogromnim ulaganjima u infrastrukturu. BiH ulaže u infrastrukturu, ali ni blizu onoliko koliko bi trebala - zaključio je Forto.

Medijima se obratio i generalni sekretar BIHAMK-a Rasim Kadić, koji je izjavio je da bi današnja posjeta Srednje saobraćajne škole iz Sarajeva, kao i dolazak ministra Forte, mogli doprinijeti unaprjeđenju sistema polaganja vozačkih ispita i kvaliteta obuke kandidata.

Govoreći o praksi u regionu i Evropi, istakao je da u pojedinim zemljama značajnu ulogu u nadzoru obuke imaju organizacije poput autoklubova.

- U Hrvatskoj i nekim evropskim zemljama nadzor nad obukom kandidata za polaganje vozačkih ispita imaju nevladine državne organizacije, u slučaju Hrvatske to je Hrvatski autoklub. U BiH, BIHAMK je potpuno izmješten iz bilo kojeg prava po tom osnovu, iako je to pravo imao prije 20-ak godina - naveo je Kadić.

Ukazao je i na problem nedovoljne praktične obuke kandidata u Sarajevu, uprkos postojanju adekvatne infrastrukture.

- U Sarajevu imamo sjajan poligon, koji je sada potpuno mrtav, jer niko nije obavezan da dođe na poligon da polaže vozački ispit. Često kandidati nemaju neke elementarne stvari za polaganje, poput korištenja ručne kočnice, vožnje kroz kružni tok, snalaženja u saobraćaju ili parkiranja, a to su praktične vještine koje ne savladaju tokom obuke - istakao je Kadić.

Naglasio je da BIHAMK nudi konkretna rješenja za unaprjeđenje sistema obuke u Kantonu Sarajevo.

- BIHAMK u kontekstu profesionalne obuke kandidata nudi Kantonu Sarajevo naš poligon za početnu obuku kandidata u trajanju od nekoliko sati, koja bi mogla uključivati i simulatore vožnje, sudara i prevrtanja, kao i naočale koje simuliraju vožnju pod dejstvom alkohola ili opojnih droga - kazao je Kadić.

Dodao je da bi sve navedene mjere mogle biti iskorištene kao osnova za unaprjeđenje sistema polaganja vozačkih ispita.

(Vijesti.ba)