Cijene plina u Europi porasle su za 70%, skladišta su gotovo prazna, a poremećaji u opskrbi, rastuća inflacija i izgledi za zaoštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB) bude strahove od ponavljanja energetske krize iz 2022. godine.

U samo nekoliko tjedana, sukob u Iranu promijenio je europsku energetsku računicu, a referentna cijena nizozemskog prirodnog plina (TTF) skočila je s 38 na 54 eura po megavat-satu od početka mjeseca, što ožujak 2026. čini mjesecom s najvećim rastom cijena plina od rujna 2021. godine, piše Euronews.

Europska ovisnost

Europa je u ovu krizu ušla u već osjetljivom položaju. Podzemna skladišta plina bila su na dan 24. ožujka popunjena sa samo 28,4%, što je 5 postotnih bodova manje nego na isti datum prošle godine i znatno ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, prema podacima Kyos European Gas Analyticsa.

Njemačka je među najizloženijima, sa skladištima popunjenim tek 22,3%, što je pad od gotovo 7 postotnih bodova na godišnjoj razini. Slično je i u Francuskoj, gdje popunjenost iznosi 22,1%. Najkritičnija situacija je u Nizozemskoj, gdje su skladišta pala na samo 6,0%, što je manje od trećine prošlogodišnje razine i znatno ispod povijesnog minimuma za ovo doba godine.

S druge strane, situacija na Pirenejskom poluotoku potpuno je drugačija. Portugal ulazi u krizu s popunjenošću skladišta od 85,3%, dok je Španjolska na 55,5%. Obje zemlje profitiraju od razvijenije infrastrukture za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), manje ovisnosti o plinu u energetskom miksu i snažnog razvoja obnovljivih izvora energije.

Koliko bi cijene plina mogle rasti?

Problem u opskrbi je strukturne, a ne privremene prirode. Katar, drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a i ključni dobavljač za članice EU poput Italije, Belgije i Španjolske, potvrdio je da više ne može ispunjavati ugovorne obveze nakon iranskih napada na industrijski grad Ras Laffan. Popravak oštećenih postrojenja mogao bi potrajati i do pet godina.

Goldman Sachs je u svojoj analizi podigao prognozu cijene TTF plina za drugo tromjesečje 2026. na 72 €/MWh, upozoravajući da će Europa morati privlačiti pošiljke LNG-a u konkurenciji s azijskim kupcima kako bi napunila skladišta prije zime.

U nepovoljnom scenariju, u kojem bi protok energije kroz Hormuški tjesnac bio smanjen deset tjedana, prosječna ljetna cijena mogla bi premašiti 89 €/MWh. U izrazito nepovoljnom scenariju, s dugoročnijom štetom na katarskoj infrastrukturi, cijena bi ljeti mogla skočiti i iznad 100 €/MWh.

Rast cijena

Anketa energetskih analitičara koju je proveo Montel News predviđa još drastičnije brojke. Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren tri mjeseca, cijena bi mogla dosegnuti oko 90 €/MWh. Ole Hvalbye, analitičar u švedskoj banci SEB, upozorava da bi se cijene u tom slučaju mogle kretati od 115 do 155 €/MWh.

Zatvaranje tjesnaca na šest mjeseci gurnulo bi prosječnu cijenu na gotovo 160 €/MWh, što Hvalbye opisuje kao "pritisak u stilu 2022. ili još gore", s mogućim rasponom cijena od 145 do 240 €/MWh. U takvim okolnostima, punjenje skladišta za sljedeću zimu postalo bi "gotovo nemoguće". Podsjetimo, cijena plina dosegnula je vrhunac od 345 €/MWh u kolovozu 2022. godine.

Što to znači za račune kućanstava

Za europska kućanstva, cjenovni šok je stvaran, ali se ne prenosi ravnomjerno na račune za energiju. U intervjuu za Euronews, Giuseppe Moles, izvršni direktor talijanskog javnog tijela Acquirente Unico, objasnio je kako se više cijene prelijevaju na potrošače.

Kod računa za plin, prijenos je izravan. Iako je talijanski regulator za veljaču postavio cijenu na 35,21 €/MWh, upozorio je da ta brojka još ne odražava porast cijena nakon eskalacije sukoba. Cijene električne energije također rastu, no utjecaj je ublažen.

"Tržište električne energije već je apsorbiralo dio plinskog šoka", rekao je Moles, procjenjujući da će se to na računima kućanstava odraziti rastom od nekoliko postotnih bodova, što je daleko od skoka veleprodajnih cijena plina.

Pritisak se osjeća i na cijenama goriva, gdje troškove dižu više cijene prijevoza, premije osiguranja i ograničenja u preradi. "Pravo usko grlo je u rafinerijama", naglasio je Moles.

Italija pojačava opskrbu plinom iz Alžira

Iako je Italija u boljem položaju od prosjeka EU-a, s popunjenošću skladišta od 43,9%, Moles je upozorio da neposrednu prijetnju predstavljaju cijene, a ne fizičke nestašice. U tom kontekstu treba promatrati i inicijativu premijerke Giorgie Meloni prema Alžiru, koji je već najveći dobavljač plina Italiji.

Moles je taj potez opisao kao "racionalan i važan izbor" za jačanje sigurnosti opskrbe, ali je i upozorio da se njegov utjecaj ne precjenjuje. "Alžir može ublažiti udar za Italiju, ali sam ne može neutralizirati posljedice sistemske krize u Zaljevu", rekao je, ističući da poremećaji u Hormuškom tjesnacu oblikuju globalne cijene energije neovisno o bilateralnim sporazumima.

"Ne bih očekivao ponavljanje scenarija iz 2022., već razdoblje povećane nestabilnosti s trajnim skokovima cijena. Mnogo će ovisiti o otpornosti opskrbe i kretanju globalne potražnje u idućim mjesecima", zaključio je Moles.

Kakav bi mogao biti utjecaj na inflaciju?

Trend usporavanja inflacije koji je Europa bilježila posljednje tri godine je, barem kratkoročno, završen. Goldman Sachs očekuje da će ukupna inflacija u eurozoni u ožujku skočiti na 2,7% na godišnjoj razini, što je oštar porast s 1,89% u veljači.

Gotovo cijeli rast bit će potaknut cijenama energije, za koje se predviđa da će se s godišnjeg pada od 3,1% preokrenuti u rast od 5,9% u samo jednom mjesecu.

Goldman Sachs sada predviđa da će ukupna inflacija u 2026. u prosjeku iznositi 2,9%, s vrhuncem od 3,2% u drugom tromjesečju. Očekuje se i rast temeljne inflacije, koja isključuje energiju i hranu, na 2,5% u trećem tromjesečju.

Prijenos neće biti ujednačen: Njemačka se suočava s mjesečnim cjenovnim šokom dizela od otprilike 25%, dok je Španjolska djelomično ublažila udar prepolovivši PDV na većinu energenata. "Očekujemo da će ukupna inflacija u Njemačkoj porasti s 2,0% u veljači na 3,0% u ožujku", navela je ekonomistica Goldman Sachsa Katya Vashkinskaya.