Novo poskupljenje prirodnog plina u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuje se do kraja godine, ali njegov iznos još nije poznat. Buduća cijena zavisit će prvenstveno od kretanja cijena nafte i razvoja sukoba na Bliskom istoku.

Cijena zavisi od svjetskog tržišta

Iz Energoinvesta poručuju da je rast cijene izvjestan, ali da je sada nemoguće dati preciznu projekciju. Navode i da bi cijena plina, čak i nakon nove korekcije, trebala ostati niža nego u zemljama okruženja.

Veleprodajna cijena prirodnog plina u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1. jula iznosi 990,19 KM za 1.000 standardnih kubnih metara, odnosno 0,99019 KM po kubnom metru bez PDV-a.

To nije konačna cijena koju plaćaju domaćinstva. Na račune građana utječu troškovi distribucije, naknade i odluke nadležnih preduzeća i regulatora, zbog čega bez poznatog procenta nove veleprodajne korekcije nije moguće izračunati koliko će plin koštati krajnje potrošače.

Dodatnu neizvjesnost stvara činjenica da Federacija Bosne i Hercegovine i dalje zavisi od jednog pravca snabdijevanja ruskim plinom. Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi omogućiti pristup terminalu za ukapljeni prirodni plin na hrvatskom otoku Krku i otvoriti alternativni pravac snabdijevanja.

Ugovor s američkom kompanijom AAFS Infrastructure and Energy LLC, zainteresiranom za ulaganje u projekt, još nije potpisan. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je da se dokument, koji ima više od stotinu članova, i dalje usaglašava te da je njegovo zaključivanje u završnoj fazi.

Lakić nije komentirao kritike iznesene u američkom Kongresu zbog načina izbora potencijalnog investitora.

Milionski rizik zbog CBAM-a

Problemi energetskog sektora nisu ograničeni na snabdijevanje plinom. Više od 60 posto električne energije u Federaciji BiH proizvodi se u termoelektranama, čiji rad otežavaju dotrajali blokovi i pad proizvodnje uglja.

Bosna i Hercegovina još nema usvojen Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije Bosne i Hercegovine. Njegovo usvajanje, osnivanje berze električne energije i povezivanje s evropskim tržištem među ključnim su uvjetima za moguće izuzeće izvoza električne energije iz sistema CBAM.

Evropska unija počela je primjenjivati CBAM 1. januara 2026. godine. Mehanizam obuhvata električnu energiju, željezo, čelik, aluminij, cement, gnojiva i vodik. Prve prijave i predaja odgovarajućih CBAM certifikata za uvoz iz 2026. dospijevaju do 30. septembra 2027. godine.

Bosanskohercegovački proizvođači zbog toga se suočavaju s mogućim gubitkom konkurentnosti i štetom koja bi mogla iznositi stotine miliona eura. Energetska tranzicija, prema procjenama stručnjaka, trajat će približno tri decenije, ali njeno provođenje usporavaju političke blokade, neriješeno pitanje državne imovine i sporovi o sjedištu buduće berze električne energije.

O ovim izazovima više od 200 domaćih, regionalnih i evropskih stručnjaka razgovara na Sarajevskoj sedmici energije i klime, koja traje od 21. do 25. septembra. U fokusu skupa su energetska i industrijska transformacija, sigurnost snabdijevanja i diverzifikacija izvora energije. Poseban „Emerik Blum Day“ bit će održan 24. septembra.