Mađarska je prošle godine uvela Zakon o zaštiti lokalnog identiteta koji dopušta općinama da odbiju doseljenike ako nemaju osiguran posao i ne znaju mađarski jezik. Vlasti su obrazložile da je zakon uveden kako bi se očuvala tradicija, no kritičari upozoravaju da je doveo do diskriminacije migranata i manjina, uglavnom Roma.

U Pilisu, gradiću s 12.000 stanovnika, Karoli Lošo i supruga su prošle godine kupili kuću sa zemljištem. Ali nekoliko sedmica nakon useljenja posvađao se sa susjedima i tada ih je gradonačelnik zamolio da odu.

-Došao je i rekao nam da imamo dvije sedmice da se iselimo. Što će biti s nama, kamo ćemo ići – nije ga bilo briga. Imali smo dvije sedmice, inače bi nas nasilno iznio, opisao je situaciju Lošo, bivši stanovnik Pilisa.

Iako im je grad vratio novac kojim su kupili kuću, ovaj ogorčeni pripadnik romske nacionalne manjine gradonačelnika naziva rasistom.

Gradonačelnik Atilla Lázló, koji je prije ulaska u politiku osnovao krajnje desničarsku miliciju Nacionalna legija, ima pravo odrediti ko se može doseliti i pod kojim uvjetima.

Usto, jasno objašnjava zašto postupa na ovaj način.

- Zato što želimo odlučiti s kim želimo živjeti u Pilisu. To je najvažnije! Želimo stanovnike koji vode normalan život, tvrdi gradonačelnik.

Zakon na temelju kojeg je više od 220 općina uvelo ograničenja prava na boravak, kaže i da se pritom ne smiju narušavati pravo na samoodređenje i ljudsko dostojanstvo. A što se to u praksi ne poštuje, nekima uopće ne smeta.

- Ovo je potvrda koja kaže da mogu biti prijavljen u Pilisu. To znači da to zaslužujem. Za mene to nije diskriminacija, smatra Ferenc Krájnyák, novi stanovnik Pilisa.

Ograda na granici, protivljenje kvotama i Migracijskom paktu, obilježili su vlast Viktora Orbana.

Iako ankete uoči izbora idućeg mjeseca govore da bi njegov Fides mogao izgubiti od stranke Tisza, izvještaj Europskog vijeća za vanjske poslove pokazuje da bi stav prema migracijama mogao ostati isti i ako Orban ode s vlasti.