Prinosi na obveznice rastu jer rat u Iranu potiče strahove od inflacije gotovo mjesec dana od početka sukoba, piše Euronews.

To znači da investitori, koji kupuju državne obveznice, sve manje vjeruju u pozitivne ekonomske trendove u budućnosti i traže da dobiju više za trenutnu vrijednost svog novca nego što su dobijali dosad.

Gotovo mjesec dana od početka rata u Iranu, tržišta državnih obveznica doživjela su naglu korekciju cijena. Nagli rast cijena nafte i gasa povećao je inflaciona očekivanja i natjerao na preispitivanje politike centralnih banaka, piše !Odgovor.ba.

Prinosi na državni dug širom evropskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država rastu od početka rata u Iranu.

Investitori traže veće prinose jer je povjerenje u globalnu ekonomiju naglo palo zbog ozbiljnog negativnog uticaja sukoba na energetska tržišta, lance snabdijevanja i infrastrukturu Bliskog istoka.

Dvogodišnjie obveznice, osjetljive na kratkoročna očekivanja kamatnih stopa, rasle su brže od desetogodišnjih, dok dugoročni prinosi odražavaju zabrinutost zbog ekonomskog usporavanja uzrokovanog skupljom energijom.

„Kratki kraj (dvogodišnji prinosi) osjetljiviji je na promjene monetarne politike i zato je rastao više nego dugi kraj (desetogodišnji prinosi), jer investitori očekuju restriktivniju politiku centralnih banaka“, kazao je glavni strateg za fiksni prihod u BCA Researchu Robert Timper.

Historijski gledano, navodi Euronews, ovakvo kretanje je često bilo indikator nadolazeće ekonomske recesije.

Evropske obveznice pod najvećim pritiskom

Korekcija cijena bila je najizraženija u Evropi, pri čemu je tržište obveznica Ujedinjenog Kraljevstva pod najvećim pritiskom.

Od početka sukoba, prinos na desetogodišnje britanske obveznice porastao je s 4,2% na više od 5%, dok je dvogodišnji prinos skočio s 3,5% na 4,6%.

Timper ističe da su iskustva s inflacijom presudna: „Povećanje kamatnih stopa u UK je vjerovatnije nego drugdje jer je inflacija bila viša, a rizik od gubitka kontrole nad inflacionim očekivanjima veći.“

Investicioni direktor AJ Bella, Russ Mould, naveo je da se desetogodišnji prinos približava 5% tek treći put od 2008. godine, dok dvogodišnji prinos značajno premašuje osnovnu kamatnu stopu Banke Engleske.

Sličan rast prinosa zabilježen je i u ostatku Evrope:

U svim tim tržištima dvogodišnji prinosi rasli su brže od desetogodišnjih.

Prinosi na 20- i 30-godišnje obveznice također rastu, što ukazuje na pogoršanje povjerenja u dugoročni ekonomski rast evropskih ekonomija.

Američke obveznice

U SAD-u su državne obveznice slijedile sličan trend, iako s manjim padom cijena nego u UK.

Oba prinosa dostigla su najviši nivo u posljednjih osam mjeseci.

Ako se rat nastavi mjesecima ili duže, može se očekivati dodatni pad vrijednosti državnih obveznica.

Analiza pokazuje da su američke obveznice bliske kretanjima u eurozoni, bez jasnih znakova da investitori masovno prelaze iz evropskih u američke obveznice kao sigurnu imovinu.

Timper objašnjava da bi se takva kretanja više vidjela na valutnim tržištima, jer američki dolar dominira u energetskim transakcijama.

Poruka tržišta obveznica s obje strane Atlantika je jasna: sukob na Bliskom istoku promijenio je kratkoročna očekivanja za inflaciju, monetarnu politiku i troškove zaduživanja.