Ustavni sud Bosne i Hercegovine na svojoj 168. plenarnoj sjednici, održanoj 26. i 27. marta 2026. godine, donio je odluku U-6/26 kojom je odbacio kao nedopušten zahtjev jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zahtjev se odnosio na utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i entiteta RS u vezi s donošenjem odluka o izboru predsjednika i članova Vlade entiteta RS. Sud se oglasio nenadležnim, a autor smatra tu odluku pravno neutemeljenom i politički motiviranom, piše pravni ekspert Enver Išerić za Preporod.

Ustav ne poznaje funkciju v.d. predsjednika

U obrazloženju odluke Ustavni sud je istaknuo da donošenje osporenih odluka nije prouzrokovalo spor u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Prema stavu Suda, radi se o pitanju pravilnosti procedure izbora predsjednika i članova Vlade entiteta RS reguliranoj Ustavom entiteta RS, a ne Ustavom Bosne i Hercegovine, te da je za to pitanje nadležan Ustavni sud entiteta RS.

Takav zaključak autoru se čini pravno neprihvatljivim, i to iz nekoliko razloga. Član 80. Ustava entiteta RS propisuje da entitet ima predsjednika i dva potpredsjednika koji moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda, dok član 94. istog ustava propisuje da predsjednik predlaže kandidata za predsjednika Vlade. Ustav entiteta RS ne poznaje funkciju vršioca dužnosti predsjednika. Stoga je odluka Narodne skupštine entiteta RS o imenovanju v.d. predsjednika u suprotnosti s Ustavom entiteta RS, Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Pitanje izbora predsjednika i dvojice potpredsjednika entiteta RS regulirano je i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Član 12.1. Izbornog zakona propisuje da predsjednika i dva potpredsjednika entiteta RS biraju birači registrovani za glasanje u entitetu RS, dok član 12.3. precizira da se bira kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Primjenom principa hijerarhije pravnih akata, Ustav entiteta RS mora biti usklađen s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine — i od toga nema odstupanja.

Dvije identične situacije, dvije suprotne odluke

Posebno zabrinjavajuća je nedosljednost Ustavnog suda u odnosu na identično pravno pitanje. Odlukom U-29/25 od 22. januara 2026. godine, donesenom po zahtjevu četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem prethodnih odluka o izboru predsjednika i članova Vlade entiteta RS, te da te odluke nisu bile u skladu s članovima I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

U oba slučaja povrijeđeni su zakoni Bosne i Hercegovine — u prvom Krivični zakon i Izborni zakon, u drugom Ustav Bosne i Hercegovine, Izborni zakon i Ustav entiteta RS. Ipak, u prvom slučaju Ustavni sud je proglasio nadležnost i zaštitio pravni poredak, a u drugom je zahtjev odbacio kao nedopušten.

Član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine izričito zabranjuje diskriminaciju građana po bilo kojoj osnovi. Imenovanje v.d. predsjednika entiteta RS, kojeg ne poznaje nijedan pravni akt — od Ustava Bosne i Hercegovine do statuta mjesne zajednice — potpredsjednicima entiteta RS oduzima pravo na vršenje funkcije te direktno krši ustavnu odredbu o konstitutivnosti naroda na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine, potvrđenu odlukom Ustavnog suda broj U-5/98.

Autor zaključuje da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ovakvom odlukom stao na stranu političkih snaga koje krše Ustav, proizvode pravnu anarhiju i diskriminiraju građane Bosne i Hercegovine.

Enver Išerić, pravni analitičar, zaključio je: "Ovakva odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je iracionalna i doprinosi pravnoj anarhiji i diskriminaciji građana i etničkih grupa, odnosno konstitutivnih naroda."