Dok se svijet bori s brzim načinom života i stresom, u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine kao da je vrijeme stalo. Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa bi trebala biti negdje na jugu, na sunčanom hercegovačkom kršu.

Hercegovina – Bosanskohercegovačka “Plava zona”

Plave zone (eng. Blue Zones) su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često doživljavajući stotu godinu u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u suradnji s National Geographicom, identificirajući pet mjesta na planetu koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih ima pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya na Kostarici te Loma Linda u Kaliforniji.

Ako promatramo našu zemlju, možemo slobodno reći da je Hercegovina bosanskohercegovačka “Plava zona”.

Statistički podaci agencija za statistiku godinama potvrđuju isti trend: stanovnici općina u Hercegovini žive u prosjeku nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke općine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa i 90 godina, piše Večernji list.

Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji Hercegovinu čine idealnom za dug život:

Mediteranska prehrana na domaći način: Maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija, već nutritivni štit za srce i krvne žile.

Sunce i vitamin D: Regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.

Genetika i “inat”: Ne treba zanemariti ni genetski kod, ali ni specifičan mentalitet – hercegovački humor i druženja uz kavu koji su najbolji lijek protiv usamljenosti i stresa.

Rad u vinogradu i masliniku (prirodno kretanje)

Ljubuški: Grad stogodišnjaka

Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje ponosno nosi titulu “grada dugovječnosti”, to je bez sumnje Ljubuški.

Ovaj grad na rijeci Trebižat već godinama drži neslužbeni rekord po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem jednog stotog rođendana u ovom kraju. Mještani kroz šalu kažu da je tajna u spoju čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nigdje ne žuri.

Šta kaže statistika o ostalim krajevima?

Dok jug dominira dugovječnošću, planinski dijelovi poput planine Romanije i okolice Sarajeva također imaju svoje “rekordere”. Tamošnja dugovječnost pripisuje se čistom zraku, šetnjama i mliječnim proizvodima, no hercegovački krš ipak ostaje neprikosnoven po ukupnom prosjeku.

Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina više.