Dok se saniraju i zbrajaju štete prošlosedmičnog nevremena u Zagrebu, analiziraju se i uzroci oluje koja je zahvatila grad kao nikada prije.

Ne pamti se kada je u Zagrebu puhao vjetar takve snage. U petak je, primjerice, na meteorološkoj stanici Sokolovac u podsljemenskoj zoni izmjeren udar vjetra od 120,6 kilometara na sat, na stanici Lisičine 101,9 kilometara na sat, a na meteorološkoj stanici u Maksimiru najjači udar vjetra bio je 96,1 kilometar na sat - dva kilometra više od dosad najvećeg izmjerenog. Sve su to orkanske brzine vjetra kakve dosad nisu bile tipične za Zagreb, piše N1.

Kako su potom saopćili iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) analize podataka mjerenja u razdoblju od 2010. do 2024. na mjernoj stanici u Maksimiru pokazale su da jednom u deset godina treba očekivati udar vjetra od 90 kilometara na sat, jednom u 25 godina udare vjetra od stotinu kilometara na sat, a udare vjetra preko 115 kilometara na sat - kakvi su zabilježeni u petak - jednom u stotinu godina.

Konfiguracija tla pojačala nevrijeme

Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, tvrdi da je konfiguracija tla utjecala na prošlosedmično nevrijeme u Zagrebu pojačavši ga.

"Ako vjetar puše pet do deset sati iz istog ili skoro istog smjera, kao što je ovdje bio slučaj, formiraju se takozvani planinski valovi pa dolazi do djelomične rezonancije između terena i atmosfere. Teren svakako igra ulogu, pogotovo kada je okomit na strujanje zraka. Ako je paralelan, onda slabo utječe. Za zapadno strujanje vjetra Medvednica nema nekakav poseban utjecaj. Međutim, kada je strujanje zraka okomito, formiraju se ti valovi, slično kao kod orkanske bure", objašnjava.

U sinoptičkom scenariju, dodaje Grisognono, kada satima puše iz istog smjera formiraju se jaki valovi vjetra.

"Dolazi do njihovog naginjanja i lomljenja, kao kad morski valovi dolaze do obale i ondje se spontano preokreću, jer stražnji dio vala ima veću brzinu od prednje strane. Najvjerojatnije se tako dogodilo, ali zasad je to hipoteza koju bi trebalo provjeriti", ističe.

"Stabla koče vjetar no može biti i obrnuto"

Samo na groblju Mirogoj vjetar je porušio ili oštetio više od 200 stabala, a toliko ih je otprilike porušio i na obroncima Medvednice. Grisogona je upitala redakcija N1 je li na snagu vjetra i intenzitet čitavog nevremena utjecalo - kako tvrde neki - to što su obronci Medvednice ogoljeni sječom stabala proteklih godina.

 "Na to pitanje jako je teško odgovoriti jer u različitim vremenskim situacijama stabla mogu drugačije djelovati. U prosjeku, u nekakvom ansamblu događaja, stabla koče i spašavaju najveće udare. No može biti i obrnuto. Utjecaj drveća treba proučavati i u kontekstu zračnih tunela, a to je pitanje više za šumare i strojare, nego za meteorologe."

Vrane su bolje gradile nego ljudi

Grisogono također kaže kako se mijenja opća cirkulacija vjetrova što vodi do sve više sličnih nevremena na ovim područjima. Stoga napominje da bi hitne službe morale biti spremne na to, a građani bi se trebali strogo držati uputa o ponašanju u takvim situacijama kada se opet dogode.

"Važno je i da arhitekti, građevinari, šumari i agronomi shvate o čemu se radi. Prošloga tjedna nije bilo srušeno puno gnijezda vrana, a krovove i fasade vjetar je rušio. To je bila prirodna pojava s kojom se životinje znaju nositi. Ako gnijezda ptica ostanu čvrsta pred tim vjetrom, a krovovi i fasade ne, znači da ljudi nisu dovoljno dobro zidali za budućnost. Usporedba je možda bezobrazna, ali vrane ne prodaju fore i maglu. One znaju kako treba napraviti gnijezdo na toj visini da ga vjetar ne obori, a mi, gradeći, potkradamo na cementu, željezu i drugim materijalima", ustvrdio je.