Svijet, gladan nafte, ranije ovog mjeseca dobio je kratkotrajno olakšanje kada je Saudijska Arabija počela preusmjeravati milione barela sirove nafte, koji su inače bili namijenjeni tankerima kroz blokirani Hormuški tjesnac, prema svojoj luci Yanbu na Crvenom moru, piše CNN.

No, tokom vikenda u sukob su se uključili jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, u eskalaciji koja prijeti da presječe i tu ključnu opskrbnu liniju. Sve što ugrožava izvoz saudijske nafte preko Crvenog mora dodatno će pogurati globalne cijene nafte, rekao je Richard Bronze, suosnivač i voditelj geopolitike u istraživačkoj firmi Energy Aspects.

U posljednje dvije sedmice u Yanbu je na brodove ukrcano čak 4,6 miliona barela dnevno, što je više nego tri puta iznad prosjeka za 2025. godinu, prema podacima firme za praćenje brodskog saobraćaja Vortexa. To je skromna kompenzacija za 15 miliona barela koje svijet gubi svakodnevno dok je Hormuški tjesnac zatvoren.

No, i tih 4,6 miliona barela dovoljno je da poremeti opskrbu, a na izuzetno osjetljivom globalnom tržištu nafte zatvaranje još jedne ključne trgovačke rute dodatno bi podiglo cijene i potaknulo ili pogoršalo nestašice goriva na lokalnim tržištima.

Krajem 2023. godine, pobunjenici Huti iz Jemena počeli su napadati trgovačke brodove koji prolaze kroz tjesnac Bab el-Mandeb, smješten na južnom ulazu u Crveno more (što na arapskom jeziku znači „Vrata suza”), kao odgovor na rat Izraela u Gazi. Ti napadi prisilili su brodarske kompanije da koriste duže rute, produžujući putovanja za nekoliko sedmica i povećavajući troškove goriva, osiguranja i plata pomoraca.

21% više nafte prolazi kroz Bab el-Mandeb

Tokom prvih 28 dana marta, količina sirove nafte koja je prolazila kroz Bab el-Mandeb porasla je za 21 posto u odnosu na februar, prema podacima Vortexe. Ti tereti su sada potencijalne mete novih napada Hutija. Cijena Brenta, globalnog referentnog standarda za naftu, porasla je za oko 50 posto otkako je rat s Iranom počeo 28. februara i u ponedjeljak se kretala oko 110 dolara po barelu.

Ako tjesnac Bab el-Mandeb postane preopasan za prolazak tankera, cijena Brenta će „vrlo vjerovatno” u idućim mjesecima porasti iznad 150 dolara po barelu, i to ranije nego što se trenutno predviđa, rekao je Artem Abramov, voditelj istraživanja nafte i plina u konsultantskoj kući Rystad Energy.

Zatvaranje tog plovnog puta „jednostavno će puno brže slomiti sistem”, izjavio je danas za CNN. „Čak i sama prijetnja zatvaranja Crvenog mora vjerovatno će u narednim danima kontinuirano povećavati troškove osiguranja, transporta i, u konačnici, većinu referentnih cijena nafte.”

Još jedan udarac za Aziju

Huti su službeno ušli u rat u subotu, ispalivši dvije rakete prema Izraelu. Dan ranije, Mohammed Mansour, zamjenik ministra informisanja u vladi Hutija, rekao je za CNN da je zatvaranje tjesnaca Bab el-Mandeb „realna opcija” te da će „posljedice snositi američki i izraelski agresori”. Huti raspolažu nizom oružja, uključujući dronove i protubrodske projektile, što predstavlja ogroman rizik za brodove koji prolaze tim tjesnacem.

Kako bi izbjegli taj prolaz, tankeri koji polaze iz Yanbua, a većina ih je namijenjena Aziji, morali bi ići znatno dužim i složenijim putem kroz Sueski kanal na sjeveru Crvenog mora, zatim kroz Sredozemlje, niz zapadnu obalu Afrike i dalje preko Indijskog okeana. „Ako Huti počnu prijetiti tim brodovima, to će u najmanju ruku produžiti putovanja prema Aziji za nekoliko sedmica”, rekao je Bronze iz Energy Aspectsa. „To bi dodatno pogoršalo nestašicu sirove nafte u Aziji.”

Oslanjanje na Bliski istok za 60% potreba

Azija već snosi najveći teret globalnog šoka u opskrbi naftom. Regija se oslanja na Bliski istok za oko 60 posto svojih potreba, a vlade su već počele uvoditi mjere štednje energije tokom krize. Primjerice, Filipini su proglasili vanredno stanje u energetici i skratili radnu sedmicu za neke državne službenike na četiri dana, dok je Južna Koreja građanima preporučila kraće tuširanje.

Prema podacima analitičarke Muyu Xu iz firme Kpler, sav izvoz nafte iz Yanbua koji je ovog mjeseca prolazio kroz Bab el-Mandeb bio je namijenjen Aziji.

Ako bi napadi Hutija efikasno blokirali tjesnac, Saudijska Arabija bi, prema njenim riječima, mogla početi davati prioritet isporukama nafte Evropi, čime bi Azija ostala zakinuta, ili bi mogla preusmjeriti tankere prema Aziji kroz Sueski kanal.

Xu upozorava da će mnogi dijelovi Azije već u aprilu početi osjećati nestašice sirove nafte kako se budu trošile postojeće zalihe. „Ako ne uspiju na vrijeme dobiti saudijsku naftu, to će dodatno pogoršati kratkoročnu krizu opskrbe”, rekla je. „Visoke cijene nafte su jedan problem, ali najvažnije je da jednostavno ne mogu doći do dovoljne količine nafte”, zaključila je.